Prvi bh. pcelarski casopis!!!
Specijalno izdanje magazina Aura!!!
Klikni za opširnije!!!
Klikni!!!
Klikni za opširnije!!!
Klikni za dalje!!!
Klikni!!!
Klikni!
Klikni!!!
Za opširnije Klikni!!!

Online korisnici

Gostiju online: 2

Klikni za opširnije!

Prijava






Zaboravili ste šifru?
Početna
ŽIVIM ŽIVOT 200 NA SAT
Autor: Zemka ĐUDERIJA   

Image
Tajna moje ljepote - Njegica Balorda

Sl. Njegica Balorda

Nakon što je proglašena najljepšom Bosankom u 2004-oj godini, prelijepa i ambiciozna Njegica Balorda okrenula se novim izazovima pozornice i šou biznisa. Zaplivala je vodama manekenstva i voditeljskog posla. Uspješna je na oba ova polja. Preko noći je postala zaštitno lice Federalne TV, i jerdne od najgledanijih emisija "Folk šou". Danas 22 - godišnja tiha djevojka iz Zvornika, preko noći je postala lice sa naslovnice i osoba u čiju su privatnost zadirali mnogi mediji. Veli nam da joj nije bilo lahko izboriti se sa pritiskom, ali na kraju je ipak uspjela. Nije dozvolila da joj slava udari u glavu i da se uobrazi jer kako sama kaže:
- Najbolje je čvrsto stajati na tlu. Nastojim da me uvijek krase skromnost i poštovanje prema ljudima, jer svi smo mi pred Bogom isti.
Bivša misica je sretna što radi poslove koje voli, što je okružena porodičnom pažnjom, ali i iskrenim prijateljima. 
- Sreća je jako širok pojam i ona se nalazi u svkom djeliću mog života. Sreću i duševni mir pronalazim u krugu porodice, društvu mojih prijatelja i momka Stanislava Dragutinovića, te poklonima poput malih plišanih igrački- kaže Njegica.
Kroz život korača hrabro, odvažno i "na prvu". Kaže da se ponekad plaši, što se ničega nije strah. Obožava brzu vožnju i kada adrenalin raste mojoj sreći nema kraja.
- Međutim, moj dečko me uvijek ruži, po njemu nisam iskusan vozač jer vozačku dozvolu posjedujem tek dvije godine.


- NE MOGU FUNKCIONISATI BEZ OBILNOG OBROKA - Doručak je nešto bez čega ne mogu. Obično je to svježe pecivo sa maslacem, medom, džemom ili jaja sa hrenovkama i na kraju sve to zalijem nekim multivitaminskim sokom ili cijeđenom naranđom. 

Opširnije...
 
EKCEM - Kako ga liječiti?
Autor: Armin Aljović   

Image
Ekcem nastaje kada na organizam djeluje otrovna tvar koja putem zraka, vode ili hrane dolazi u kontakt sa tijelom. Najpogodniji "tereni" su kod onih osoba koje se nazivaju "artritičari - alergičari", kod kojih se, uostalom, ekcem često izmjenjuje s reumatizmom, astmom, s napadima koprivnjače...

Ekcem, ta nekada rijetka bolest na selu - danas se i tamo širi - posebno hara po gradovima. Jedan od razloga njenog širenja očito je sve veći broj različitih izvora zagađenosti okoline. Hemijska industrija svake godine izbacuje na tržište stotine novih tvari. Može se reći da je svaka nova molekula sama po sebi činitelj izazivanja ekcema. Ovo oboljenje nastaje kada na organizam djeluje otrovna tvar koja putem zraka, vode ili hrane dolazi u kontakt sa tijelom. Najpogodniji "tereni" su kod onih osoba koje se nazivaju "artritičari - alergičari", kod kojih se uostalom ekcem često izmjenjuje sa reumatizmom, astmom, sa napadima koprivnjače itd. Psihički poremećaji, jaka uzbuđenja, te loše funkcioniranje jetre, gotovo uvijek pogoduju izbijanju kriza. Ekcem se teško liječi. Jedan će lijek sigurno djelovati kod nekih osoba, ali će biti bez učinka kod drugih.

Tipičan razvoj ekcema ima četiri faze:sve počinje crvenilom koje malo natekne (eritem), zatim se pojave mali mjehurići koji peku i jako svrbe (kod djece to može biti prava muka); iz mjehurića izlazi malo blijedožute tekućine, a zatim nastaju krastice; zadnji je stadij deskvamacije, ljuštenja, tj.otpadanje pokožice u malim sivkastim listićima.

Uz tu opće šemu javljaju se razičite podvrste:suhi ekcem poput lišaja (lihenoid), ekcem u listićima (lisnati), orožnjeli ekcem (keratozni), itd.

Nijedan se ekcem ne smije uzimati olako, posebno ako zahvata veću površinu. Uvijek je potrebno zatražiti liječničku pomoć, jer bi inače moglo doći do neugodnih komplikacija (dodatne infekcije, upale limfnih žlijezda, čireva, itd)

Opširnije...
 
D vitamin - sunčani vitamin za jake kosti
Autor: Prim. dr Jasminka Mujkanović Hrustanović   

Image
Manjak ovog vitamina može dovesti do rahitisa, osteoporoze, skolioze, nekih oblika raka, multiple skleroze, hroničnog umora i drugih oboljenja. S druge strane, unos prevelikih količina ovog vitamina može biti otrovan, te je potrebno poštovati preporučene doze.

Vitamin D održava naše kosti snažnim, pomaže u sprečavanju nekih oblika raka i koristi imunološkom sistemu. Preliminarna istraživanja ukazuju na to da ovaj vitamin može smanjiti rizik od raka dojke, prostate i debelog crijeva. Vitamin D je, ustvari, hormon koji se proizvodi u našem tijelu. On pomaže tijelu da iskoristi kalcij i fosfor za izgradnju kostiju i zuba.

Dnevne potrebe odraslog  organizma  za D vitaminom iznose 400 internacionalnih jedinica. U naš organizam ovaj vitamin dospijeva u obliku provitamina D koji je neaktivan. Organizmu je koristan samo aktivni oblik vitamina D, a da bi iz neaktivnog oblika prešao u aktivni, potrebne su sunčeve zrake. Zbog toga je sunčanje korisno i smatra se da je barem sat vremena sunčanja dnevno dovoljno da organizam zadovolji svoje potrebe. Najčešće nije potrebno uzimati dodatne količine D vitamina, jer organizam obično hranom unese dovoljno D vitamina. Inače, ovog vitamina ima najviše u  ribama,  mlijeku i mliječnim proizvodima, žumanjcu jajeta, špinatu, blitvi i brokulama.
Vrlo rijetko je moguća hipervitaminoza zbog povećanog unosa vitamina D, a njeni znakovi su suha koža, svrbež, ljuštenje dlanova i stopala, bolovi u kostima i zglobovima, slabi zubi, kosa i nokti. Pod najvećim rizikom od nedovoljnog unosa D vitamina su osobe koje većinu vremena provode u zatvorenim prostorima, koje redovno nanose kreme s visokim zaštitnim faktorom, vegetarijanci koji ne konzumiraju mesne proizvode, pa čak ni ribu, kao i osobe koje žive u područjima u kojima nema dovoljno sunčanih dana (u nekim područjima i do 6 mjeseci tokom zimskog perioda).
Vitamin D služi za sprječavanje osteoporoze, a njegov nedostatak tokom rasta djece dovodi do rahitisa. To je stanje kad kosti postaju izuzetno mekane i savitljive, što rezultira tjelesnim deformacijama. Neki od simptoma mogu biti bol u udovima, kičmi, grlu i karlici, amenoreja, hronična slabost i umor.

Opširnije...
 
ISTINA O SUTENTU - KONTROVERZNOM PREPARATU
Autor: Sanela Murto   

Predstavljamo vam dr. Žozefa Šlezingera (dr. Joseph Schlessinger), tvorca lijeka SUTENT, najvećeg medicinskog otkrića na početku ovog vijeka

Image
Prije smrti mogu "izleći" još jedno zlatno jaje

Sl. Dr. Šlezinger: Stalno dobijam pisma zahvalnosti za "Sutent", vjerujem da će pomoći i Ivici Račanu

Otac čudotvorne terapije, dr. Žozef Šlezinger ( Joseph Schlessinger), pravim imenom Josip, tvorac kontroverznog lijeka za rak bubrega, naše je gore list, po majci je rodom iz Bugojna. Za stvaranje "Sutenta" trebalo mu je petnaestak godina. To je prvi i jedini lijek koji je FDA odobrila za tretman dvije različite vrste raka - raka bubrega i GIST. Da li će njegov lijek spasiti Ivicu Račana

Dok se u susjednoj Hrvatskoj vode polemike o djelotvornosti lijeka "Sutent", koji je prepisan SDP - ovu čelniku Ivici Račanu, našoj, ali i svjetskoj javnosti je malo poznato da je njegov tvorac naše gore list. Naime, dr. Žozef Šlezinger (Joseph Schlessinger), pravim imenom Josip,  je hrvatski Židov, a njegova majka je rodom iz Bugojna.
Njegov otac Imre bio je trgovac iz Slatine, dok je majka Rifka rođena u Bugojnu. Pošto su joj nacisti početkom rata pobili sva tri brata, s majkom i prvim mužem pobjegla je prema jadranskoj obali. Tokom mukotrpnog puta muž joj se razbolio i umro, tako da je u 21. godini ostala udovica.


   Na brodu sa stokom

- Ona i baka završile su u italijanskom radnom logoru na Rabu, u kojem je 1942. upoznala oca, deset godina starijeg udovca Imru. Njegova žena i kći odvedene su u Aušvic, gdje su ubrzo umrle, a on se jedva uspio spasiti - prepričava Šlezinger ratnu dramu svojih roditelja i bake, koji su nakon kapitulacije Italije napustili logor i pridružili se Titovoj vojsci.

Opširnije...
 
MISTERIOZNA SMRT DUHOVNE ISCJELITELJKE IZ KAKNJA
Autor: Magazin Aura   

Image
Prijatelji Else Karahodžić tvrde da ova iscjeliteljka nije umrla prirodnom smrću

Daj mi, Bože, večere, sa halalom stečene

Priča se da je Elsa punih pet godina vodila duhovnih rat protiv trojice "derviša" iz okoline Visokog i Kaknja  - Poslednja je bila kobna, a glasila je: "Ne čačkaj mečku..."

Sl. Sumnjiva smrt: Elsa Karahodžić

U septembru prošle godine, brzinom svjetlosti, prostrujala je vijest da je Elsa Karahodžić, poznata iscjeliteljka iz Kaknja, umrla, navodno, od sepse. Podsjećanja radi, Elsa je prije mnogo godina sa pravoslavne vjere prešla na islam, te je uz pomoć svekra naučila liječenje iz Kur'ana i salijevanje strave. Jedna od njenih sestara je ostala vjerna svojoj vjeri, te sa svojom porodicom živi u Krajini, ali se ni danas ne želi pomiriti s činjenicom da je Elsa sahranjena po islamskim običajima.

Sihirbazuša

Bilo kako bilo, kažu da je Elsa imala čudotvorne ruke, u kojima su mnogi pronašli spas. Kod nje su dolazili političari, estradne i druge medijske ličnosti i mnogi, kako je sama imala običaj govoriti, obični smrtnici. Zbog zdravstvenih problema, Elsinu pomoć su potražili, između ostalih i Svjetlana Kitić, Nino Resić i Mladen Vojičić - Tifa.

Njena neočekivana i čudna smrt iznenadila je mnoge, tim prije što je bila "zdrava kao drijen".

- Nisu to čista posla! Zar je moguće da se nakon jedne bezopasne operacije žuči njeno stanje iskomplicira, te da se pojavi sepsa - komentirali su ukućani Elsinu smrt.

Bolji poznavaoci prilika u Kaknju i Sarajevu, te Elsini najbliži prijatelji i danas, sedam mjeseci nakon njene smrti, tvrde da je ona žrtva magije, koju su joj napravili trojica derviša iz okoline Visokog i Kaknja. Poznato je, naime, da je ova iscjeliteljka punih pet godina vodila duhovni rat sa njima. Smatrali su je vješticom i "sihirbazušom", a ona njih lopovima i prevarantima.


Upozorenje

Dešavalo se da noću, za vrijeme njihovih obračuna, iz Elsine kuće odzvanjaju čudni krikovi i zvukovi. Tada se ona, navodno, borila sa dervišima, koji su je upozoravali da prekine sa prljavim poslovima.

Opširnije...
 
Postizanje ravnoteže u pripremi makrobiotičkih obroka
Autor: Dr. Ismeta Ćorić   

Image
Zeleno povrće osvježava i umiruje, a narandžasto, bijelo i žuto jača organe u donjem dijelu trbuha

Najveći dio hrane treba da je slatkastog okusa, a taj okus daju žitarice   - U makrobiotičkoj prehrani okusi su puno blaži  - Da bi se postigla ravnoteža kiselog i lužnatog, važno je jesti određene omjere žitarica, povrća, mahunarki, sjemenki  - Struktura obroka prema makrobiotičkim načelima


Da bi se stvorila ravnoteža između vanjskog i unutrašnjeg okoliša, neophodno je prilagođavati kuhanje promjenama u okolišu, promjenama godišnjih doba i ličnim potrebama. Veliku ulogu u tom procesu igra raznolikost.

Raznolikost

Raznolikost podrazumijeva različite sastojke, začine, tehnike rezanja, način i dužinu kuhanja, vrstu ulja i aranžiranje jela. Raznolikost se ogleda kroz sljedeća svojstva namirnica:

Boje

 Različite boje u prehrambenim namirnicama predstavljaju i različite energije. Zeleno povrće osvježava i umiruje, dok narandžasto, bijelo i žuto jača i stabilizira organe u donjem dijelu trbuha.

Okusi

 Okusi zastupljeni u prehrambenim namirnicama su: slatkast, slan, kiseo, ljutkast i gorak. Najveći dio hrane treba da je slatkastog okusa, a taj okus upravo i daju žitarice. U procentima bi to bilo oko 75%, a ostatak otpada na ostale okuse. U makrobiotičkoj prehrani okusi su puno blaži. To je problem onima koji mijenjaju prehranu, jer im je u početku hrana neukusna. Nakon izvjesnog vremena papile na jeziku počinju prepoznavati prirodne, fine okuse namirnica. Da bi se okusi uravnotežili, pomažu različite tehnike kuhanja i začinjavanja.
Dodavanjem mladog luka ljutkastog okusa blago slanoj supi je primjer balansiranja.  Po žitaricama koje su slatkastog okusa posipamo začine kao što su gomashio, shiso ili tekka, koji su blago slani i gorkasti.

Opširnije...
 
Aura na licu mjesta: Dva dana nakon epohalnih pronalazaka
Autor: Džemal Džakmić   

Image
Profesorica Snježana Vasilj najavljuje nova otkrića u Hutov u blatu

Mještane pronalasci nisu uzbudili   - Turističkoj zajednici u Čapljini značajnije Svetsko prvenstvo u ribolovu   - Zašto je magistar Vasilj ljuta na vlast 

Sl. Hutovo Blato

Mjesto Bajevci u Hutovom blatu ovih dana su centar arheoloških istraživanja u Evropi. Ono što se desilo na lokalitetu Desilo, tik pored puta za Svitavu, odnosno starim putem za Neum, zainteresiralo je arheološke autoritete Evrope, pa moglo bi se reći i svijeta. Na Desilu je arheološki tim predvođen magistrom Snježanom Vasilj, profesoricom Filozofskog fakulteta u Sarajevu, pronašao dva ilirska broda dužine oko 14, a širine oko čestiri metra.

Snježana Vasilj sa saradnicima na dubini od osam metara našla je i dijelove više od 70 amfora i 30 njihovih dijelova sa pečatima radionica u kojima su proizvedeni. Pronađeno je i originalno koplje sa drškom, a nedaleko od ove lokacije otkriveno je i sedam grobova ilirskog plemena Daorsi, te tragovi antičke vile i izuzetno vrijedan srednjovjekovni čamac, takozvani monoksil.

Zakonska regulativa

Kada se očekivalo da će nakon ove senzacije radovi u Bajevcima biti nastavljeni, nevrijeme i zakonska regulativa, koje nema, zaustavili su Snježanu i njene saradnike da nastave sa radovima. Timu gospođe Vasilj stigle su čestitke tek od Gavrila Grahovca, federalnog ministra kulture, prosvjete i sporta i prof. dr. Envera Imamovića, ali i od Entonija Hardinga, predsjednika Evropske asocijacije arheologa. Po svemu sudeći oni su među rijetkima koji shvataju značaj ovih istraživanja.

Opširnije...
 
Više se neće roditi igrač kao što je bio Hase
Autor: Fahrudin Lošić   

Image
Jusuf Juka Jusić, jedan od najstarijih navijača FK Sarajevo

Prvi put na utakmici bio 1953. godine  - Otkako zna za sebe, zna i za FK Sarajevo  - Najdraže mu utakmice protiv Želje  -Nema tih para za koje bi prodao džemper sa izvezenim grbom Sarajeva

Sl. Na svakoj utakmici sa rekvizitima: Jusuf Juka Jusić

Jusuf Jusić, zvani Juka, stanovnik sarajevskog naselja Hrasno, strastveni je navijač FK Sarajevo, te već decenijama rijetko propušta utakmice svoga omiljenog kluba. Zbog toga, vjerujemo, nema navijača, igrača, trenera ili sudije koji ga ne poznaje.
- Prvi put sam na utakmici bio 1953., sa 17 godina, a danas mi je 70. Ni ne sjećam se koliko sam ih pregledao, stvarno ih je bilo mnogo. Otkako znam za sebe, znam i za FK Sarajevo. Utakmice sam rijetko propuštao, osim onih na koje nisam mogao otići zbog posla. A šta da radim danas? U penziji sam, dobro mi dođe da izađem malo i da se družim. Na stadionu imam dosta raje, neke poznajem već godinama. Uglavnom se družim s mlađima, jer je malo ljudi mojih godina na tribinama - s osmijehom priča Juka.

Unikatni džeper sa grbom kluba

Na naše pitanje da li postoje utakmice koje su važnije od drugih, Jusić odgovara da su mu najdraže one protiv protiv Želje, «posebno kad pobijedimo».
- Dok sam radio u Njemačkoj, bio sam jedini stranac u klubu navijača Hamburga. Kao takav sam imao besplatnu kartu za svaku utakmicu. I baš u to vrijeme Sarajevo je igralo u kupu UEFA protiv Hamburga. Na tu utakmicu sam došao i vratio se, sa njemačkim igračima. A posebno se sjećam utakmice protiv Čelika 1967. godine, kada smo prvi put postali šampioni države. Gubili smo 2:0, a pobijedili sa 5:2.
Gospodin Juka prepoznatljiv je i po džemperu, na kojem je izvezen grb njegovog omiljenog kluba.
- Plela ga je moja žena, unikatan je. Ima mu 17 godina i ne bih ga dao ni za šta na svijetu. Nema tih para za koje bih ga prodao. Volim da ga oblačim, posebno na utakmice protiv Želje, jer imam osjećaj da meni i klubu donosi sreću. Inače, skupljam karte sa utakmica i imam dosta rekvizita, na kojima mi mnogi zavide.

Opširnije...
 
RODOSLOVNO STABLO
Autor: Prof. Selim Ljuljanović   
Image
Nakon otkrića najmanjeg kostura u hitoriji civilizacije u indonezijskom arhipelagu


Hobit, Pigmej ili Mikrocefalično biće

Naučnici su otkrili neke nove - stare stvari, dok sumnjičavci govore da je sve obmana  - Dramatika koja okružuje pojam "Hobita" je i s jedne i s druge strane poprilična  - Mnogi govore kako je ovo jedno od najsenzacionalnijih otkrića u modernim vremenima, dok drugi sve nazivaju nesagledivom greškom...


Žena hobit najmanja je odrasla osoba ikada otkrivena. Boravila je na ostrvu Flores, koje se nalazi 700 kilometara istočno od Jave u indonezijskom arhipelagu. Čini se da je moderno doba zaobišlo slikovita ostrva sa malim poljima, vulkanskim pijeskom i stijenama u kojima su živjeli zmajevi mesožderi. Prije nekoliko godina, ekipa arheologa obavljala je rutinska pretraživanja kada su odjednom otkrili nešto neuobičajeno i sasvim neočekivano. Dok su istraživali pećinu duboko u džungli, otkrili su sasvim mali kostur. Iako otkriće ljudskog kostura nije nimalo neuobičajena stvar, ovaj podređeni kostur je jedinstven. Bio je to prvi patuljasti kostur ikada pronađen, dužine samo tri stope, odnosno veličine trogodišnjeg djeteta. Drugi dijelovi kostura nisu bili usklađeni sa mišljenjem kako se radi o kosturu djeteta. Naime, čeljust je bila sasvim razvijena, svi su zubi bili na broju kao kod odrasle osobe, a pol je određen kao ženski. Okruženje i prašina naokolo potiču iz vremena oko 18 hiljada godina, eventualno 16 hiljada prije naše ere. To je jedan od najmanjih ljudskih kostura ikada nađen u historiji, a ima izduženu bradu, plosnatu čeljust, dvostruki red zuba, sve ono što se ne može primijeniti na lik modernog čovjeka, nego više primitivnog. Problem je nastao u trenutku kada je čovjek odlučio biti jedina ljudska vrsta na ovom planetu - jer žena čiji je kostur nađen nije ni ljudska odrasla jedinka, nije ni ljudsko dijete, i nema joj mjesta na mapi evolucije ljudske vrste.

Opširnije...
 
Egipćanin Mohamed Elgaher u borbi protiv zlih sihira
Autor: Armin ALJOVIĆ   

Image
Čista i uređena avlija, kuća i duša, najbolja zaštita su od sihira

Sl. Šejh Mohamed Elgaher

U cilju borbe protiv nepravde, ja ću, ako Bog da, ubrzo izdati jednu knjigu, koja će, nadam se, imati pozitivan efekat u ovom našem društvu

Prljava avlija i kuća nije samo ruglo i ogledalo domaćina, nego i izvor duševnih oboljenja i sihirskih zamki. Još kada tome dodate svakakvu ishranu, neprimjerno društvo i ponašanje, čovjek nikako ne može očekivati dobro - pokušao nam je objasniti četrdesetdvogodišnji Egipćanin Mohamed Elgaher razloge zašto ljude nerijetko u transu dovode na njegova vrata, tražeći pomoć.

Elgaher je u Bosni i Hercegovini završio igrom slučaja. Došao je, kaže, '92. godine kao turista u Hrvatsku, a onda, sažalivši se na izbjeglice koje su glavom bez obzira bježale od agresorske ruke u susjednu Hrvatsku, uključio se u humanitarne organizacije i - više se u Egipat nije ni vraćao. Po završetku agresije na BiH i povlačenju humanitarnih organizacija, počeo je predavati arapski jezik u visočkoj medresi, izveo prve tri generacije, oženio se, zasnovao porodicu, a onda se posvetio liječenju Kur'anom. Danas, njegova šesteročlana porodica, uglavnom živi od toga.


Prve dove koristo za svoju zaštitu

- Kod nas u Egiptu dijete se od malih nogu ući kako da se zaštiti do sihira i napasnika. Tako sam i ja od svojih naučio prve dove i ajete i uglavnom sam to koristo za svoju zaštitu, kada izlazim iz kuće, kada putujem i tako. Jedne prilike, negdje 1996. godine čini mi se, u Kakanj je dolazio čuveni šejh Muhamed abdul Vehib, također iz Egipta,
koji je izvodio seanse liječenja Kur'anom pred prepunom dvoranom. Ja sam to naravno gledao i poslije, u razgovoru sa njim, nakon što sam mu pokazao ono što znam, od njega sam dobio dozvolu da se ovim poslom i ja mogu baviti, jer, ima nešto u meni, kazao mi je, što može biti od koristi ljudima - prisjeća se Elgaher vremena od prije desetak godina.

Opširnije...
 
MALIGNE BOLESTI KRVI - LEUKEMIJE I LIMFOMI
Autor: mr.sc. Ivo Trogrlić i Dragan Trogrlić   

Image
Hoće li i kada BiH dobiti Banku matičnih stanica (1)

POTREBNO 10. 000 DOBROVOLJNIH DAVALACA KOŠTANE SRŽI


Žepčanski humanisti, liječnici, biznismeni i političari, predvođeni ocem i sinom Ivom i Dragamom Trogrlićem, prošle sedmice su na "Aurinoj" svečanosti u Avazovom biznis centru ozvaničili inicijativu za formiranje Banke matičnih stanica u BiH, koja bi znatno olakšala i pojeftinila liječenje oboljelih od leukemije. Javnost je spremna, mediji također... Hoće li političari bar početi razmišljati o neophodnoj zakonskoj regulativi; šta kažu medicinski stručnjaci, kulturni i javni radnici, biznismeni, roditelji, oboljeli, prosvjetni radnici....

Krajem prošle godine u Hrvatskoj je umrla novinarka Ana Rukavina. Imala je 29 godine. Leukemija je ubila ovu mladu ženu prije nego što je uspjela naći srodnog davatelja koštane srži, koja joj je bila neophodna za transplantaciju, što je kod vrste leukemije koju je ona imala, bila jedina nada za izlječenje. Ana je izgubila bitku sa vremenom, jer dok je trajala potraga za pogodnim donorom koštane srži, bolest se razvijala i na kraju je ubila.

Uvidjevši kakav je problem naći odgovarajućeg davaoca, ona je pred kraj života pokrenula akciju koja je imala za cilj osnivanje banke matičnih stanica u Hrvatskoj. Odaziv je bio izuzetan. Uključili su se sportisti, estradni umjetnici, novinari, glumci... Održavani su humanitarni koncerti, kazališne predstave i sportska natjecanja čiji su prihodi išli za formiranje banke. Poseban odjek imala je humanitarna izložba poznatog fotografa Stephana  Lupina, koji je prikazao fotografije djece oboljele od malignih bolesti (raka), čija lica najbolje govore koliki je njihov strah i koliko pate. Izložba je organizovana pod imenom "Moji anđeli" . Neke od izloženih fotografija prikazane su u sklopu ovog članka. Novac su donirale firme i pojedinci. Pomogla je i država, a rezultat je bio da je za samo nekoliko mjeseci banka matičnih stanica krvi  formirana i nosi ime Ane Rukavine.

Opširnije...
 
«« Početak « Prethodna 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 Sljedeća » Kraj »»

Stranice 320 - 330 od 444

Nova Aura

Nova Aura!!!

Novi Blog
Novi ljubavni roman na vašim kioscima!!!
Klikni za opširnije!!!
Klikni za opširnije!!!

Za dalje klikni!!!

Radon Plaza Hotel

Hotel Radon Plaza

Klikni