Kako liječiti zube, desni, usnu šupljinu

Stanje usne šupljine koja obolijeva zbog nedovoljne higijene, neodgovarajuće ishhrane, pušenja, nedostatka vitamina, kalcija i ostalih minerala, važno je za kvalitet života, jer omogućuje žvakanje, gutanje, govor, smijeh, osjete i - poljupce.

Tokom života zubi rastu dva puta. Mliječni zubići počinju nicati u šestom mjesecu i svih 20 izbije do druge godine. Mnogi još uvijek pogrešno misle da mliječne zube, ako ne bole, ne treba popravljati. Međutim, neliječenje može nanijeti štetu zamecima budućih trajnih zubi. Osim toga, potrebno je osigurati stalnu kvalitetnu žvačnu, razvojnu, fonetsku i estetsku funkciju mliječnih zuba. Djeca u uzrastu između dvije i tri godine često imaju najgori oblik karijesa tzv.cirkularni karijes. On nastaje od prekomjernog pijenja slatkih sokova i čajeva na bočicu. Stoga bi prva posjeta stomatologu trebala biti već sa dvije godine. Ali dijete na njega treba biti pripremljeno kroz igru i razgovor.

Navika pranja zuba stiče se u najranijoj dobi i tada ostaje za cijeli život. Kada se pojave prvi zubi, uklanjajte sa njih štapićima za uši, najprije suhim pa vlažnim, dva puta na dan meke naslage. Vrlo rano dijete može početi samo prati zubiće. Neka to u početku bude u kadi, s vrlo malo paste, da lakše ispere pjenu. Poslije ih treba prati pred ogledalom. U početku perite i vi zube da vidi kako se to radi, a objasnite mu i što radite sa zubnim koncem.

Zdravi bubrezi služe kao filter. Krv protječe kroz njih i filtrira se tako da se zdrave supstance zadržavaju u krvi, a toksične se uklanjaju u urin. Oni također održavaju normalan nivo tekućina u tijelu i proizvode hormone. Ti procesi  pridonose reguliranju krvnog pritiska. Tokom godina dijabetes i visoki krvni pritisak mogu oštetiti krvne žile u bubrezima - prvi je znak za to pojava proteina u urinu.

Bolest se najčešće pojavljuje u djetinjstvu i kod mlađih osoba. Akutnoj upali bubrega gotovo redovno prethodi upala ždrijela ili upala krajnika, odnosno angina. Prepoznaje se po natečenim kapcima i gležnjevima, mokraća je mutna i tamna, a ponekad i izrazito krvava. Bolesenik osjeća podmuklu bol u predijelu bubrega, koja se širi prema mjehuru.

ČAJNA MJEŠAVINA I

POTREBNO JE: 40 g svile od kukuruza, 40 g stabljike preslice, 40 g stabljike rusomače, 40 g listova i cvjetova gospine trave, 40 g stabljike majčine dušice, 40 g stucanih crnih boba smreke, 20 g listova celera i 20 g listova trputca.
Trave jako usitniti i izmiješati. U litar prokuhane vode staviti 10 g mješavine i kuhati poklopljeno 1/2  ili minutu. Kada se čaj ohladi, procijedi se u tamnu bocu, začepi i drži na tamnom mjestu. Pije se tri puta dnevno po 1 dl prije jela, te između obroka, svaka 2 sata po 1/2 dl.
Poslije napitaka koji se uzimaju prije jela, pojesti supenu kašiku rafiniranog maslinovog ulja, a poslije drugih napitaka  kašiku meda s nekoliko kapi iscijeđenog limunovog soka. Maslinovo ulje može se uzimati pomiješano sa hranom.

ČAJNA MJEŠAVINA II

POTREBNO JE: 40 g koprive, 40 g stucanih crnih boba smreke, 40 g svile od kukuruza, 40 g stabljike preslice, 30 g stabljike majčine dušice, 30 g stabljike divlje mente, 30 g korijena bijelog šljeza, 30 g listova peršuna i 20 g stabljike kilavice
Čaj se priprema i upotrebljava kao i gornja mješavina I.

Da bi sačuvali ili pojačali britkost svoga pamćenja veoma važnu ulogu igraju i vitamini i minerali, prije svih B vitamini, folna kiselina, holin, te žitarice, voće i med X Koje je to blagotvorno ljekovito bilje koje će vam pomoći da ne zaboravljate brojeve telefona ili šta ste ono rekli prije nekoliko minuta

U staroj Grčkoj i Rimu postojalo je uvjerenje da ako konzumirate mozak životinja, možete da postanete oštroumniji, pa je, naprimjer, na cijeni bila pečena glava. Taj običaj se zadržao sve do današnjih dana čak i u nekim našim krajevima. Sva ta tradicionalna nagađanja su, naravno, pogrešna, jer se mozak ne hrani proteinima, već - glukozom. Zato su za dobro funkcioniranje mozga potrebni ugljeni hidrati koji se brzo pretvaraju u glukozu.

  Kad zataje neuroodašiljači

Pamćenje je, inače, proces koji uključuje skladištenje i povrat informacija. Postoje mnoge vrste pamćenja, koje je nauka klasificirala. Mi o njima nećemo govoriti, već ćemo pažnju usmjeriti na probleme sa pamćenjem i pad koncentracije. Kratkoročni gubitak pamćenja je uobičajena pojava poslije pedesetih godina života i ono uključuje onaj dio mozga koji se upotrebljava za bilježenje nedavnih saznanja, kao što su nečiji telefonski brojevi ili nečija adresa.

To je još jedna neminovnost starenja; mozak sporije proizvodi takozvane neuroodašiljače, koji su dio funkcije pamćenja. Najčešći uzroci gubitka pamćenja su: arteroskleroza ili neki drugi problem sa cirkulacijom, neki medikamenti koji pojedinim osobama mogu da remete moždane funkcije, loša ishrana i emocionalni problemi.

Za poboljšanu koncentraciju i bolje pamćenje važnu ulogu imaju i stres, umor i količina hrane. Naprimjer, pun želudac ne dopušta koncentraciju, već, naprotiv, izaziva pospanost, jer krv "pobjegne" iz mozga u organe za varenje da bi se obavila važna funkcija apsorpcije hrane. Zato treba jesti umjerenije, nikako se prejedati.

ZAŠTO SE NE HRANITI KAO JAPANCI!?

Sve veće zanimanje za alge kao prirodni izvor zdravlja posljedica je koliko vraćanja tradicionalnim vrijednostima, kao što je slučaj na Dalekom istoku, gdje alge zapravo nikada nisu izašle iz mode, toliko i naučnih saznanja o zdravstvenom potencijalu algi, za koje mnogi smatraju da su pravi rudnik zdravlja   - Alge su prava riznica hranjivih sastojaka

Prvi tragovi o korištenju algi u ishrani potječu iz starog Japana, otprije 10.000 godina, a postoje dokazi da su se upotrebljavale i na obalama Engleske i Islanda. Danas se ta morska trava, kako još nazivaju alge, upotrebljava u svim dijelovima svijeta uz okeane: u Irskoj, Škotskoj, Norveškoj, Južnoj Americi, Polineziji, Australiji, Novom Zelandu, Kini i Havajima, a naročito u Japanu.

Alge karakterizira specifičan, morski okus i prava su riznica hranjivih sastojaka. Sadrže oko 50 do 60 posto složenih šećera, sedam posto bjelančevina, 30 posto minerala i vitamina, 10 do 20 posto vode i samo do dva posto masti.
One sadrže više minerala i vitamina od bilo koje druge namirnice, ukljčujući povrće i mliječne proizvode. Svi nutrijenti koje sadrže alge lahko se resorbiraju u našem tijelu, te utječu na smanjenje masnoća i holesterola u krvi, jačaju kosti, nokte i kosu, obnavljaju reproduktivni sistem.

Japanci tradicionalno upotrebljavaju alge u svakodnevnoj ishrani, s obzirom da su zbog nedostatka zemlje historijski bili orijentirani na okean kao izvor hrane. Najpoznatije istraživanje o utjecaju algi na dugovječnost ljudi, objavljeno u knjizi "Okinawa Diet", potvrđuje i njihovu ljekovitost. Poznato je, naime, da na otoku Okinava žive najdugovječniji ljudi na Zemlji, koji su vrlo aktivni i nakon 70-e godine života.