Sedam puta više biljne hrane od životinjske  - Voće, riba, sjemenke i orašasti plodovi, deserti, napici i začini kao nadopuna  - Najčešće se koristi smeđa riža, jer se najlakše vari  -  Svakodnevno jedna do dvije zdjele supe  - Tri grupe povrća  - Špinat se ne preporučuje zbog oksalne kiseline  - Mahunarke jačaju bubrege

Omjeri i količine namirnica u makrobiotičkom obroku prilagođeni su evolutivnom razvoju čovjeka, građi i sastavu zuba, kao i klimatskom području u kojem živimo.

Na osnovu građe i sastava naših zuba prehrana čovjeka treba da sadrži sedam puta više biljne hrane od životinjske. Ukupan broj zuba za mljevenje, sjeckanje i drobljenje (kutnjaci, predkutnjaci i sjekutići) je sedam puta veći od broja zuba za trganje hrane životinjskog porijekla (očnjaci).

Budući da živimo u umjerenom klimatskom području, hrana životinjskog porijekla nije neophodna za život kao onima koji žive na sjeveru i nemaju toliki izbor žitarica, povrća i voća. Ni izmjena godišnjih doba nije toliko velika i u našem klimatskom području nemamo toliko vrućina kao u tropima, gdje se jede više tropskog voća i povrća.

Na temelju takvog posmatranja klimatskih uslova, evolutivnog razvoja čovjeka i fizioloških potreba nastao je i model standardne makrobiotičke prehrane. Omjeri namirnica prilagođavaju se individualnim potrebama, aktivnostima i životnoj dobi.

Žitarice  30 – 60%  -  Supe  10%  -  Povrće 25 – 40%  -  Mahunarke 10 – 20%  -  Alge 2- 5%

Namirnice koje nadopunjuju navedene grupe su voće, riba, sjemenke i orašasti plodovi, deserti, napici i začini. Koriste se u malim količinama, a neke samo povremeno. To ne znači da su manje važne.

Naziv B-kompleks nastao je zbog toga što se svojevremeno mislilo da se radi o jednom jedinom vitaminu koji postoji u ekstraktu od riže, jetre ili kvasca. Tek kasnije naučnici su shvatili da ekstrakti sadrže nekoliko vitamina, a još kasnije je uspjelo njihovo izdvajanje (izolacija). Kako su bivali izolirani, tako su dobivali - brojeve.
Inače, u ovu grupu vitamina spadaju vitamin B-1 (tiamin), vitamin B-2 (riboflavin), nikotinska kiselina (vitamin B-3), pantotenska kiselina (vitamin B-5), vitamin B-6 (piridoksin), folna kiselina i vitamin B-12 (cijanokobalamin).

Dokazano je da je srebro oduvijek na ljudski organizam djelovalo pozitivno   - Koja je i koliko uspješna njegova primjena u hirurgiji, ginekologiji, farmaciji, dermatologiji, stomatologiji, kozmetici, sredstvima za dezinfekciju....

Poznato je da je neznanje najskuplja stvar na svijetu, te da iz neznanja proizilazi naivnost, vjerovanje u lijepu riječ ili sliku. Također, ignoriranje nauke dovodi do poplave «svemogućih» preparata koji nas ozdravljuju, podmlađuju, zaluđuju...

Primjena srebra u medicini stara je 5000 godina. Garana ajurvede (najstarije medicinske nauke), koja se bavi obradom i upotrebom metala i minerala u medicinske svrhe, naziva se-rasa šastra.
Od svih teških metala, jedinjena srebra imaju najveći afinitet da djeluju baktericidno. Možda je i zato dobra njegova lokalna primjena u smislu antiseptičkog djejstva.

Sve do nedavno u našoj zemlji i medicinari i potrošači su ovaj prirodni antibiotik koristili od proizvođača iz susjednih zemalja. Pojavom domaće «Isabegović koloidne vode», sa certifikatom Ministarstva zdravlja, te referentnom listom stručnjaka, koji javno ukazuju na njene prednosti, pacijenti sa brojnim oboljenjima, konačno su odahnuli. Nije koloidna voda «epohalno» otkriće, ali jeste pomoć pri prevenciji i liječenju ma desetine oboljenja. To će vam javno potvrditi dr. Mirsad Đugum, Zijad Lagumdžija i Adnan Zeković, prof. magistar hemije Žana Baralić iz Tuzle, uvaženi homeopata i fitoterapeut Suvad Šendelj, diplomirani inženjer hemije i parapsiholog  Mensur Adilović, šeih Mensur Hadžimejlić iz Kaćuna, naša estradna diva Hanka Paldum, te stotine zdravstvenih radnika iz svih krajeva BiH.

U okeanima žive vrlo stari organizmi što zaslugama svojih jakih otrova prkose milionima godina. Upravo ti otrovi mogu biti koristan izvor novih lijekova za čovječanstvo. Anestetici iz ribe, morskog psa, puževa…

U potrazi za novim lijekovima farmaceuti su zaronili i u podmorje. U tamnim dubinama okeana, na hiljadu i više metara dubine, skupljaju školjke i love ribu. Istražuje se već više od deset hiljada tvari morskog porijekla. Dvjestotinjak je već zaštićeno, a njih dvadesetak, dobivenih iz morskih organizama, testira se na ljudima. Očito, morske dubine postaju izvor novih djelotvornih lijekova.

Ideja o traženju molekula pogodnih za zdravlje u morskim dubinama novijeg je datuma. Kopno je već odavno istraženo pa su farmaceuti lijekove počeli tražiti u podmorskom prostranstvu koje zauzima 70% zemljine površine. U okeanskim dubinama pronašli su iznimno bogatstvo drevnih organizama što su zaslugom svog hemijskog oružja – jakih toksina – uspjeli preživjeti milione godina, a sada će upravo ovi otrovi čovjeku poslužiti u njegovoj borbi protiv tumora, virusa i bakterija.

ZAUSTAVLJEN RAST TUMORA

Farmaceuti smatraju da se u algama krije oružje za zaustavljanje rasta ćelija tumora. Tako naprimjer, dijatomeje ili alge kremenjašice skrivaju tvari kojih na kopnu nema. Njima se služe u odbrani od neprijatelja. S pomoću odbrambenog mehanizma na svojevrstan način kontrolišu razmnožavanje svog neprijatelja. Kada se ženke račića, koje alge jednostavno obožavaju, hrane dijatomejama, zajedno sa njima jedu i molekule koje zaustavljaju njihovu ćelijsku diobu i time smanjuju razvoj jajašaca za čak 90%. Molekule, koje naučnici u laboratorijama potanko istražuju, možda su sposobne zaustaviti i razmnožavanje ćelija tumora.