Zdravi bubrezi služe kao filter. Krv protječe kroz njih i filtrira se tako da se zdrave supstance zadržavaju u krvi, a toksične se uklanjaju u urin. Oni također održavaju normalan nivo tekućina u tijelu i proizvode hormone. Ti procesi  pridonose reguliranju krvnog pritiska. Tokom godina dijabetes i visoki krvni pritisak mogu oštetiti krvne žile u bubrezima - prvi je znak za to pojava proteina u urinu.

Bolest se najčešće pojavljuje u djetinjstvu i kod mlađih osoba. Akutnoj upali bubrega gotovo redovno prethodi upala ždrijela ili upala krajnika, odnosno angina. Prepoznaje se po natečenim kapcima i gležnjevima, mokraća je mutna i tamna, a ponekad i izrazito krvava. Bolesenik osjeća podmuklu bol u predijelu bubrega, koja se širi prema mjehuru.

ČAJNA MJEŠAVINA I

POTREBNO JE: 40 g svile od kukuruza, 40 g stabljike preslice, 40 g stabljike rusomače, 40 g listova i cvjetova gospine trave, 40 g stabljike majčine dušice, 40 g stucanih crnih boba smreke, 20 g listova celera i 20 g listova trputca.
Trave jako usitniti i izmiješati. U litar prokuhane vode staviti 10 g mješavine i kuhati poklopljeno 1/2  ili minutu. Kada se čaj ohladi, procijedi se u tamnu bocu, začepi i drži na tamnom mjestu. Pije se tri puta dnevno po 1 dl prije jela, te između obroka, svaka 2 sata po 1/2 dl.
Poslije napitaka koji se uzimaju prije jela, pojesti supenu kašiku rafiniranog maslinovog ulja, a poslije drugih napitaka  kašiku meda s nekoliko kapi iscijeđenog limunovog soka. Maslinovo ulje može se uzimati pomiješano sa hranom.

ČAJNA MJEŠAVINA II

POTREBNO JE: 40 g koprive, 40 g stucanih crnih boba smreke, 40 g svile od kukuruza, 40 g stabljike preslice, 30 g stabljike majčine dušice, 30 g stabljike divlje mente, 30 g korijena bijelog šljeza, 30 g listova peršuna i 20 g stabljike kilavice
Čaj se priprema i upotrebljava kao i gornja mješavina I.

Da bi sačuvali ili pojačali britkost svoga pamćenja veoma važnu ulogu igraju i vitamini i minerali, prije svih B vitamini, folna kiselina, holin, te žitarice, voće i med X Koje je to blagotvorno ljekovito bilje koje će vam pomoći da ne zaboravljate brojeve telefona ili šta ste ono rekli prije nekoliko minuta

U staroj Grčkoj i Rimu postojalo je uvjerenje da ako konzumirate mozak životinja, možete da postanete oštroumniji, pa je, naprimjer, na cijeni bila pečena glava. Taj običaj se zadržao sve do današnjih dana čak i u nekim našim krajevima. Sva ta tradicionalna nagađanja su, naravno, pogrešna, jer se mozak ne hrani proteinima, već - glukozom. Zato su za dobro funkcioniranje mozga potrebni ugljeni hidrati koji se brzo pretvaraju u glukozu.

  Kad zataje neuroodašiljači

Pamćenje je, inače, proces koji uključuje skladištenje i povrat informacija. Postoje mnoge vrste pamćenja, koje je nauka klasificirala. Mi o njima nećemo govoriti, već ćemo pažnju usmjeriti na probleme sa pamćenjem i pad koncentracije. Kratkoročni gubitak pamćenja je uobičajena pojava poslije pedesetih godina života i ono uključuje onaj dio mozga koji se upotrebljava za bilježenje nedavnih saznanja, kao što su nečiji telefonski brojevi ili nečija adresa.

To je još jedna neminovnost starenja; mozak sporije proizvodi takozvane neuroodašiljače, koji su dio funkcije pamćenja. Najčešći uzroci gubitka pamćenja su: arteroskleroza ili neki drugi problem sa cirkulacijom, neki medikamenti koji pojedinim osobama mogu da remete moždane funkcije, loša ishrana i emocionalni problemi.

Za poboljšanu koncentraciju i bolje pamćenje važnu ulogu imaju i stres, umor i količina hrane. Naprimjer, pun želudac ne dopušta koncentraciju, već, naprotiv, izaziva pospanost, jer krv "pobjegne" iz mozga u organe za varenje da bi se obavila važna funkcija apsorpcije hrane. Zato treba jesti umjerenije, nikako se prejedati.

ZAŠTO SE NE HRANITI KAO JAPANCI!?

Sve veće zanimanje za alge kao prirodni izvor zdravlja posljedica je koliko vraćanja tradicionalnim vrijednostima, kao što je slučaj na Dalekom istoku, gdje alge zapravo nikada nisu izašle iz mode, toliko i naučnih saznanja o zdravstvenom potencijalu algi, za koje mnogi smatraju da su pravi rudnik zdravlja   - Alge su prava riznica hranjivih sastojaka

Prvi tragovi o korištenju algi u ishrani potječu iz starog Japana, otprije 10.000 godina, a postoje dokazi da su se upotrebljavale i na obalama Engleske i Islanda. Danas se ta morska trava, kako još nazivaju alge, upotrebljava u svim dijelovima svijeta uz okeane: u Irskoj, Škotskoj, Norveškoj, Južnoj Americi, Polineziji, Australiji, Novom Zelandu, Kini i Havajima, a naročito u Japanu.

Alge karakterizira specifičan, morski okus i prava su riznica hranjivih sastojaka. Sadrže oko 50 do 60 posto složenih šećera, sedam posto bjelančevina, 30 posto minerala i vitamina, 10 do 20 posto vode i samo do dva posto masti.
One sadrže više minerala i vitamina od bilo koje druge namirnice, ukljčujući povrće i mliječne proizvode. Svi nutrijenti koje sadrže alge lahko se resorbiraju u našem tijelu, te utječu na smanjenje masnoća i holesterola u krvi, jačaju kosti, nokte i kosu, obnavljaju reproduktivni sistem.

Japanci tradicionalno upotrebljavaju alge u svakodnevnoj ishrani, s obzirom da su zbog nedostatka zemlje historijski bili orijentirani na okean kao izvor hrane. Najpoznatije istraživanje o utjecaju algi na dugovječnost ljudi, objavljeno u knjizi "Okinawa Diet", potvrđuje i njihovu ljekovitost. Poznato je, naime, da na otoku Okinava žive najdugovječniji ljudi na Zemlji, koji su vrlo aktivni i nakon 70-e godine života.

PERITE ZUBE HERCEGOVAČKIM KAMENOM 

Ako se obistine najave medicinskih stručnjaka iz Zagreba, Sarajeva i Italije, paste sa etiketom «BiH» mogle bi biti i svjetski hit. Zagrebački, sarajevski i italijanski stomatolozi dali su visoke ocjene o ovom kamenu i slažu se da bi zubne paste sa hercegovačkim kamenom mogle veoma kvalitetno zamijeniti pojedine sastojke sadašnjih zubnih pasti. Kameno brašno je bogato kalcijevim  karbonatom i u stomatologiji je odlično vezivno sredstvo i stabilizator paste.
- To znači da takva zubna pasta ne bi imala u sebi vještačkih sredstava. Dakle, zdravija je i manje opasna po ljudsko zdravlje - prokomentirao nam je ugledni profesor sa sarajevskog Stomatološkog fakulteta, koji je želio da ostane anoniman. Prvi put je od nas čuo za mostarski pokušaj proizvodnje paste za zube od hercegovačkog kamena.

Mostarski biznismeni Jure Krtalić i Dragan Krstulović već su patentirali zubnu pastu «Kamen-dent». Proces prikupljana potrebne dokumentacije, kojeg su po običaju usporile naše vlasti, nekako uspijevaju dovesti do kraja. Smišljen je i marketinški slogan: «Perite zube najkvalitetnijim harcegovačkim kamenom»!
Prva zona za «ubiranje» kamena je Raška gora, a pogoni za obradu su smješteni u Raštani. Tu je nekada bila kasarna izdajničke JNA. U cijeli projekat su uključeni i Italijani. Kompanija «MinerariaAbruzesse» udružila je kapital sa firmom mostarskih biznismena. Cijeli projekat je, saznajemo, težak oko pet miliona eura.
Kamen će se usitnjavati i pretvarati u brašno, a odatle će se željeznicom prevoziti dalje u Italiju, gdje će se praviti finalni proizvodi. Saznajemo da će čak 90 posto «Kamen - paste» sačinjavati brašno hercegovačkog kamena, a deset odsto ostali i neophodni sastojci.
Kamen sa Raške gore je jedinstven, izuzetno je bogat kalcijem karbonatom. Pored upotrebe za paste za zube, postoje veliki izgledi i za proizvodnju takozvanih «špageta», koje se koriste u proizvodnji stakla, plastike, kozmetike, papira....
- Naši pogoni će godišnje proizvboditi i do 100.000 tona kamenog kalcitnog brašna. Pored bosanskohercegovačkog tržišta imamo obezbijeđen plasman i u EU, u kojoj je kameno brašno izuzetno traženo - kažu Dragan Krstulović i Jure Krtalić, koji su u gradu na Neretvi poznati i kao veliki donatori u obnovi Starog mosta.