Aura 92 Tornjaci izložba Travnik

Aurini reporteri na uzgojnoj smotri tornjaka u Travniku

  
  Ponosni, plemeniti i jaki, kao majka im BiH

Mnogi posjetioci složili su se u jednom; Ovo je bio odmor za oči. Toliko naših "miljenika" na jednom mjestu. Pogledi su šarali od psa do psa, divili se toj snazi, ljepoti, skladu, hrabrosti i umiljatosti naših tornjaka

Bila je nedjelja (20. 04. 2008.), svima poznata po izuzetno lijepom vremenu koje je došlo nakon dugih i sumornih aprilskih kiša. Odgajivači i u tome vide neki znak od Boga. Sigurni su da rade ispravnu i korisnu stvar i uzdaju se u Njegovu pomoć. Nadaju se da će nekada "ljudi" iz kulture i politike uključiti se i pomoći ovu borbu za koju još uvijek nemaju sluha i "ne brane" ono što je NAŠE. Jer, tornjak, koji na bh. prostorima egzistira od desetog vijeka, nikada nije bio ugroženiji kao autohtona pasmina. U ovim vremenima je registriran kao hrvatsko - bosanski pas, ali ako u narednih sedam - osam godina kao država ne poduzmemo značajnije korake na domaćem terenu i međunarodnoj sceni, o tornjaku će se pričati kao u hrvatskom psu. 

Šanse za ove crne prognoze postoje, ali ne treba tako razmišljati. Optimizam i nadu daju nam neumorni i plemeniti Travničani koji, iako u skromnim uvjetima, ne posustaju u aktivnostima za afirmaciju tornjaka, tog divnog, dobroćudnog i plemenitog, velikog i ponosnog, kao majka mu Bosna, našeg psa. Oni organiziraju uzgojne smotre, putuju na svjetske izložbe, promoviraju tornjake na svakom koraku.

Na ovogodišnjoj smotri pojavilo se pedesetak vlasnika sa stotinjak svojih ljubimaca. Osnovni kriterij po kojem su se psi na ovoj izložbi ocjenjivali je bio eksterijer psa. Pored njega vršena su i neka osnovna mjerenja na psima, kao i pregled zubi, vilica... Bili su tu psi iz Travnika, Novog Travnika, Sarajeva, Cazina, Kaknja, Zenice, Tuzle, Sanskog Mosta, Mostara...

- Ponosni smo što iz godine u godinu osnivamo ove uzgojne smotre. Uzgoj je napredovao što je ohrabrujuće jer bez dobrog uzgoja nema ni pasmine. Sve smo bliži idealnom tornjaku - ponosno nam je rekao Almir Šabanović, vlasnik odgajivačnice "Gemyland" iz  Novog Travnika. Njemu je i otišao prelazni pehar za najbolje prikazani uzgoj za 2008. godinu.

Mnogi posjetioci složili su se u jednom; Ovo je bio odmor za oči. Toliko naših "miljenika" na jednom mjestu. Pogledi su šarali od psa do psa, divili se toj snazi, ljepoti, skladu, hrabrosti i umiljatosti naših tornjaka.

Fuad Husanović iz Busovače

- Kažu da sam dvojnik Ahmeta Hadžipašića. Prija mi to poređenje, jer Hadžipašić je dobar i izuzetno pametan čovjek. Dok je bio na visokoj funkciji pomagao je penzionerima i sirotinji. A i žene ga vole... Eh, koliko sam žena išarmirao ubjeđujući ih da sam premijer Hadžipašić - povjerio nam se Fuad Husanović

Davor Sladaković, modni kreator i dizajner in spiraciju nalazi u čudesnim Lješljanima

ČESTO SE VRAĆAM NA MJESTO LEGENDE O IZLIJEČENOJ KOBILI

Davor Sladaković, poznati modni kreator i dizajner  iz Novog Grada,  čije su kreacije sa velikim uspjehom prešle granice naše zemlje, kaže da inspiraciju za stvaralaštvo traži u prirodi. Prirodu, kako kaže neobično poštuje i njoj se redovno vraća. Naravno Davor pod pojmom priroda podrazumijeva i skladan odnos prema prirodi, zdravu ishranu i iskren odnos prema ljudima.

  Inspiracija

- Posao dizajnera je dinamičan i traži osim inspiracije mnogo energije, putovanja, upoznavanje drugih ljudi i njihovih ideja. Ali u ovom poslu  originalnost mora biti prepoznatljiva. Pošto sam dijete Potkozarja bilo bi nelogično da svoju originalnost tražim u Alpama ili Mediteranu. Prelijepi obronci Kozare, a potom i rijeke Una i Sana daju mi impuls i novu energiju, kaže Sladaković.
Ipak, posebno mjesto u Davorovoj inspiraciji zauzima još uvijek nedovoljno izgrađena Banja Lješljani, nedaleko od Novog Grada. To je mjesto okruženo borovom šumom, prepuno termalnih izvora i uvijek puno dobrih ljudi.
- Evo iz ovog blata izvire nadaleko čuvena ljekovita voda. Ona zajedno sa blatom liječi psorijazu, reumatske i mnoge druge bolesti. Ovdje dolaze umorni  i bolesni ljudi, okupaju se, namažu blatom, leže u predivnoj hladovini i odu kući potpuno zdravi - priča Davor.
Ipak, za ovo predivno mjesto na obroncima Kozare vezana je jedna istinita priča nastala prije 65 godina, u vrijeme Drugog svjetskog rata.

U Poljicama pored Zadra nikla prva magareća farma na svijetu

Za farmu magarica u Poljicama pored Zadra liječnici, narod, turisti... kažu da je to jedinstveno "carstvo" u svijetu. Pripada Damiru Štulini, ocu petero djece. Kako nije mogao naći lijeka za tegobe svoje djece sa disanjem, a od starih ljudi je slušao da se ovi zdravstveni problemi rješavaju magarećim mlijekom, 1995. godine je kupio ženku i mladunče.Danas ima tridesetak ženki i isto toliko mužjaka.

- Magareće mlijeko je eliksir života, najsličnije je majčinom. Poznato je da su  nekada žene, koje nisu mogle dojiti, uzimale magareće mlijeko za hranu dojenčadi - priča Damir i dodaje da magareće mlijeko podiže imunitet, oplemenjuje krv, a sadrži šećere kakve još samo ima majčino mlijeko.

Jedna magarica daje maksimalno 2,5 dcl mlijeka. Godišnje se od jedne ženke može dobiti najviše 40 litara mlijeka. Izmuzeno mlijeko se mora isti dan potrošiti ili zamrznuti. Zalđeno mlijeko može trajati dvije godine.

Damir kaže da je potrebno dnevno uzimati po jedan decilitar magarećeg mlijeka, s tim da ga odrasli mogu popiti odjednom, a djeci se daje po tri puta na dan. Ne smije se prokuhavati jer se time unište svi visokovrijedni sastojci. Dovoljno ga je samo malo ugrijati i to tako da se bočica s mlijekom umoči u vruću vodu. Zamrznuto mlijeko, ako se pije ujutro, večer prije se izvadi iz zamrzivača i ujutro lagano zagrije u vrućoj vodi.

Tek kada je započeo biznis sa magarećim mlijekom, Damir je dnevnu dozu prodavao po 20 kuna, a danas se cijena popela na 40 kuna (oko 12 KM). Potražnja za ovim eliksirom je iz dana u dan sve veća. Naručuju ga ljudi iz Sibira, Italije, Novog Zelanda, Slovenije....O njegovom biznisu počeli su se zanimati i hercegovački poduzetnici

   
Okot magarice je veličanstven ritual

Magarica svoj plod nosi 11,5 mjeseci, ali se već 10 dana nakon okota može ponovo pariti. Okot magarice je veličanstven prizor. Ženka koja se koti stoji, a ostali je magarci okruže i netremice gledaju. Kad mladunče izlazi, svi kao u horu njaču i glasno se vesele dolasku mladog magareta na svijet - oduševljeno priča Damir. Njegova farma godišnje je bogatija za 12 do 15 mladih.