Nesvakidašnji imidž Poljaka Martina Poletila (35), koji svakog ljeta gostuje u BiH

Neću šišati kosu ni tada, kad vrh pletenice dodirne zemlju, a nedostaje samo nekoliko centimetara – kaže ovaj 35-godišnji sociolog rođen u Varšavi, koji od 1996. godine svakog ljeta dolazi u našu domovinu

Tridesetpetogodišnji Poljak Martin Poletilo (Marcin Poletylo), svakog ljeta je u posjeti našoj domovini, a glavno stanište mu je Sarajevo, u kome zna boraviti i po mjesec dana. Tako je bilo i ovog ljeta, a susret sa ovim sociologom, rođenim u Varšavi, upriličili smo u sarajevskom Klubu ljubitelja sedme umjetnosti, u Ulici Alipašina…

Razloga ima više zašto našim čitateljima predstavljamo ovog Poljaka, a glavni povod je bio njegov nesvakidašnji imidž. Martin, vjerovali ili ne, nije išao kod brice punih devetnaest godina. Rezultat toga je njegova duga kosa, na kojoj mu mogu pozavidjeti mnoge dejvojke. Ovaj tridesetpetogodišnjak, visok 1,76 m, ima pletenicu koja gotovo doseže do zemlje. Kada smo ga upitali koji je glavni razlog zašto “izbjegava” odlazak kod brice, uz osmijeh je kazao kratko i jednostavno:
 
- To je moj imidž… Ne bih sebe mogao zamisliti bez duge kose!

      Pomagao izbjeglicama

Ako ste pomislili da je Martin Poletilo hipik, ili da je jedan od onih koji konzumira narkotike, grdno ste se prevarili. Mnogi njegovi prijatelji, koje je stekao u našoj domovini, imaju najljepše mišljenje o ovom Poljaku, koji od 1996. godine redovno dolazi u našu domovinu. Odlično i tečno govori naš jezik. Ispričao nam je:

- Od 1993. do 1996. godine bio sam u mirotvornoj misiji Humanitarne organizacije “Suncokret”, čije je sjedište bilo u hrvatskom gradiću Pakrac. Pomagali smo i bosanskim izbjeglicama… Tamo sam upoznao mnoge dobre ljude iz vaše zemlje i bila mi je želja da jednog dana dođem u Sarajevo. Ostvarilo se to prvi put prije jedanaest godina. Od tada niti jedno ljeto nije prošlo da nisam bio gost Sarajeva…

Martin Poletilo je diplomu sociologa stekao na varšavskom Univerzitetu društvenih nauka, ali ga je život odveo u London, gdje danas radi u jednoj firmi za “modernu” reciklažu otpada. Kazao nam je kako njegova firma, uz zavidan profit kojeg godišnje ostvaruje, puno doprinosi u održavanju eko-sistema u engleskoj prijestonici.
 
– Slučaj je htio da nisam ostao u svojoj profesiji, ali, Bože moj, kao i mnogi Bosanci, radim ono što mi je život nametnuo da radim. Ne žalim se. Imam dobru platu, a moji odmori u vašoj domovini su bolji nego onih koji odlaze u najpoznatija svjetska ljetovališta – kaže Martin i dodaje kako je “Sarajevo raj za provod mladih ljudi”.

Srđan Šaljić, unuk čuvenog travara Jovana Šaljića otvara ordinaciju u glavnom gradu BiH

Srđan je specijalizirao mnoga oboljenja. Ima stopostotno učinkovite kreme za rane i opekotine. Ima odlične preparate za dermatološka oboljenja, jedinstvene biljne toaletne proizvode... Po vlastitoj recepturi je napravio odlične preparate za oboljenja išijasa, upaljene i proširene vene kao i losione za njegu kože i lica. Trenutno najviše vremena posvećuje reumatskim oboljenjima, artritisu i hemoroidima

Sarajevo će od ovog broja Aure dobiti nešto, što po svojoj strukturi, zasigurno predstavlja nesvakidašnji projekt na našim prostorima. Riječ je o medicinskom centru koji će, kombinacijom drevne i medicine modernog doba, pacijentima pružati do sada neviđene zdravstvene usluge. Centar je smješten u starom dijelu sarajevskog naselja Điđikovac, u ulici Tina Ujevića na broju 2, u kući koja je sagrađena još u 19. vijeku.

- Sve odiše tradicijom - kažu njegovi osnivači.

Pored prodaje biljnih lijekova napravljenih po recepturama, starim i po nekoliko stoljeća, centar će nuditi individualne tretmane, savjete, kao i specijalno liječenje mnogih oboljenja, počevši od rana i opekotina pa sve do hemoroida i reumatskih oboljenja. Svakom pacijentu će se pristupati individualno, a dostupni će biti i preparati za masovnu upotrebu.

      Uzoran unuk
     
Na ovakav projekt se odlučio mladi fitoterapeut Srđan Šaljić, unuk pokojnog čuvenog Šaljića, koji je svojevremeno od opekotina izliječio čuvenu glumicu Kittie Swan poznatiju po ulozi Džejn iz legendarnog filma "Tarzan".

- Cijeli svoj životni vijek živim sa ljekovitim biljem, mehlemima, kremama... Porodica Šaljić ima tu tradiciju koja počinje još od pokojnog djeda Jovana, preko oca Boška, pa evo, nastavlja se na meni. Međutim, Šaljići su uglavnom specijalizirani za opekotine. Ja sam želio napraviti iskorak i asortiman proizvoda proširiti sa novim preparatima - kaže Srđan Šaljić na početku razgovora.

Srđan je 1972. godine rođen u Ivangradu, u susjednoj Crnoj Gori. No, osnovnu i srednju školu je završio u Banjoj Luci. Potom je upisao studije filozofije u Crnoj Gori, jedno vrijeme studirao i u Sarajevu, a onda, 1998. godine otišao na specijalizaciju u Holandiju. Tamo je sedam godina radio na razvoju prirodnih lijekova na PhytoGenix institu koji djeluje pri univerzitetu "Medical Chemistry Utrech University".

Aura na Petom internacionalnom sajmu pčelarstva i pčelarske opreme “Bee-Fest”

I ove godine, na Trgu Alije Izetbegovića, održan je već tradicionalni “Sajam pčelarstva i pčelarske opreme”. Na 120 štandova bilo je izloženo mnoštvo zdravih preparata; čajeva, tinktura, krema, kupki... Ipak, zajednička ocjena žirija, bila je da su svi pregledani uzorci izvrsnog kvaliteta. Prema riječima direktorice festivala, Samire Katice-Arnautović, dnevno je Sajam posjećivalo oko 5000 osoba.

Na štandovima meda i pčelarske opreme, prednjačili su pčelari iz Hercegovine, a nekolicina ih se na festival zaputila i iz Srbije; Beograd, Cetinje, Niš...

Iako je, barem po nazivu, ovaj sajam bio rezervisan za pčelare, utisak je da su travari, kožari, apotekari, bioenergičari, dermatolozi, inženjeri i trgovci prednjačili.
 
- I pčelari izlažu svoje preparate na sajmovima ljekovitog bilja. Niko se ne ljuti, pa neka i nas ovdje. Raznolikost je poželjna, a najbitnije je da su naše mušterije i posjetioci zadovoljni. Imaju šta i vidjeti, i naučiti, ali i kupiti – istakli su neki fitoterapeuti, braneći boje svoje profesije i opravdavajući svoje učešće na ovom festivalu.

         GOSTI IZ BEOGRADA

“Herbasvet” protiv valunga

Snežana Petrović i Natalija Nedeljković za kvalitet proizvoda firme Herbasvet, koju predstavljaju, na novosadskom sajmu ljekovitog bilja tri godine zaredom; 2004., 2005. i 2006. godine, osvojile su zlatne medalje. Na našem Sarajevskom sajmu, simpatične Beograđanke, koje uskoro namjeravaju otvoriti poslovnicu i u Sarajevu, predstavile su dijetalne preparate iz bogate palete “Herbasveta”, a najtraženiji su bili; Femisan A za probleme sa sterilitetom, Nefrovit za bubrege i mokraćne kanale i Femisan B koji nudi spasonosno rješenje ženama u menopauzi, eliminišući talase vrućine – valunge.

Uz novu knjigu "Mi smo jedan drugome najbolji poklon" hafiza Sulejmana Bugarija
     

Iako je teolog, hafiz, autor dvije knjige... njegovi teatralni nastupi odišu lahkoćom i humorom. Zbog toga je uspio za sobom povesti široke narodne mase, uzrasta od sedam do 77 godina starosti. Na njegove nastupe dolaze i muslimani i nemuslimani, pa čak i stranci kojima se prevode predavanja. Sve to, potvrdio je i na nedavnoj promociji svoje druge knjige "Mi smo jedan drugome najbolji poklon", gdje je pred 500 posjetitelja u sarajevskoj dvorani "Dom mladih" prisutne u nekoliko navrata nasmijao, ali i duboko naveo na razmišljanje. Njegovo ime je Sulejman Bugari.

      Sarajlija iz Prizrena

Hafiz Sulejam Bugari je dječak iz Prizrena, ali je cijeli životni vijek proveo u Sarajevu. Tu je završio srednju školu (Medresu). Potom upisao Teološki fakultet (sadašnji Fakultet islamskih nauka), završio tri godine, a onda otišao u Medinu gdje je 1998. godine diplomirao na Odsjeku Kur’an i tefsir. Već naredne godine je angažovan kao imam u baščaršijskoj džamiji u Sarajevu, a od 2003. godine radi i djeluje u džematu Bijele džamije na Vratniku, te kao koordinator svih centara za borbu protiv ovisnosti od droga ispred Rijaseta islamske zajednice BiH. U posljednjih nekoliko godina izazvao je veliku pozornost, svojim javnim nastupima zatalasao je religijske, političke, sociološke i kulturološke krugove.

Iako plijeni pozornost ljudi gdje god se pojavi, a možete ga sresti u sportskim dvoranama, školskim salama, na pijaci, pa čak i u diskotekama, ovaj hafiz smatra da nije medijska zvijezda. Kaže, niti jedan čovjek, bez obzira koji stepen dostigao u društvu, nema pravo da se tako ponaša.

- Poslanik Muhammed a.s. je govorio svojim ashabima (drugovima), da moraju biti nalik zvijezdama. Ali ne da se ponašaju kao zvijezde koje će biti nedostupne običnom čovjeku. Naprotiv, mora da bude zvijezda koja će biti dostupna svim ljudima i koja će svoju svjetlost obasipati po njima. Trudim se da budem takav - komentarisao je Bugari svoj položaj u društvu.

Iako se većina ljudi kalibra kakav je on, povlaći u stranu i živi jednim mirnijim životom, za njega se to ne može kazati. On pravi turneje od Bosne i Hercegovine do Amerike, obilazi po 15 gradova bez pauze, plijeni pažnju mnogih i odiše nevjerovatnom hiperaktivnošću. Mjesta njegovih predavanja uopće nisu bitna. Velika posjeta je uvijek zagarantirana.
 
- Zašto se zatvarati među četiri zida i zašto čuvati znanje samo za sebe?  Pa onaj čovjek koji nešto zna i koji nešto vrijedi, to treba podijeliti i sa drugim ljudima.

Sa kćerkom na Merlinovom koncertu

Dodaje da nije bitno što druženja s narodom organizuje po školskim učionicama. Nedavno je, kaže, bio i u jednoj kiseljačkoj diskoteci.