Zašto je Safet Rajkić (43), travar sa tridesetogodišnjim iskustvom, razočaran stanjem u ovoj branši

Kada se počeo baviti sakupljanjem i prodajom ljekovitog bilja, sve je bilo nekako drugačije - prirodno i normalnije  - Babo ih je budio u cik zore, ni svanulo ne bi, a onda bi ih postrojio kao vojnike; podijelio bi svakom po srp i platnenu vreću što bi mati sašila i, put Trebinja, Uloga ili Gvozna prema Kalnoviku, Čemerna, Zelengore...

Kada se prije nešto više od tridesetak godina Safet Rajkić iz Miljevine kod Foče, počeo baviti sakljupljanjem i prodajom ljekovitog bilja, sve je, kaže, bilo nekako drugačije - prirodno i normalnije. Travara je bilo jako malo, a i ono malo što ih je bilo, priča Safet, gledali su da pomognu ljudima. Novac je bio tek u drugom planu..

U tajne prirode i ljekovitosti trava Safet je zaronio uz očevu pomoć. Njegov otac, rahmetli Ibrahim, bio je rudar-fizikaner. Ali, kako je otišao rano u penziju, a njih, braće i sestara, bilo puno, neki Makedonac mu je predložio da počne sakupljati ljekovito bilje. Tako bi, veli, uspijevao "namaknuti" još koji ondašnji dinar na penzijicu.

- I, Boga mi, kaže Safet, malo pomalo, babo je stao na noge. Posao je krenuo pa je poslije, kako bi ko stasao, upošljavao i ostale ukućane.

   Prva pijaca 

Vremenom su se svi razišli. Poženili i poudali. Jedini je Safet, uz babu, ostao dosljedan očevoj ljubavi i porodičnoj tradiciji. 

- To su momenti koji su mi nekako zauvijek ostali urezani u sjećanje. Otac uleti u sobu u sami cik zore, još ni svanulo nije. Postroji nas kao vojnike, podijeli svakom po srp i platnenu vreću, koju bi nam mati sašila i - pravo prema Trebinju, Ulogu ili Gvoznu kod Kalnovika, pa onda na Čemerno, Zelengoru... Sakupljali smo bilje širom BiH - sjeća se naš sagovornik vremena iz mladosti, koja mu, sudeći po izrazu njegova lica, i danas nedostaju. 

Iako je 1983. godine završio srednju medicinsku školu, nikada nije radio kao medicinski radnik. Jedino za vrijeme agresije na BiH bio je u ratnim ambulantama i bolnicama.

Mevludin Memišević (52), sarajevski pčelar, sa 40 košnica smještenih iznad Hadžića, na obroncima planine Igman, specijalizirao se za proizvodnju matične mliječi

Otkako pamti za sebe, još dok je kao petogodišnji dječak trčkarao po livadama i proplancima vlaseničkog sela Derventa, danas 52 - godišnjem Mevludinu Memiševiću, pčele su mu bile uzor u životu i radu. Uz svoju nenu Salkunu, koja je kao dio porodične tradicije držala po nekoliko košnica, počeo se zanimati za njihov neumorni rad, med, vrcanje, pratnju rojeva, brigu o njima u zimskom periodu.
Veli, radeći sa pčelama, cijelog života je boravio na svježem zraku, a njihove je ubode primao ne zamjerajući im. Čak vjeruje da je nakon što se s vremenom naviknuo na ubode, postao zdraviji i otporniji prema bolestima.
- Kad čovjek upozna pčele i blagodeti koje priroda ima od njih u oplođivanju voćaka i ljekovitog bilja, od kojeg skuplja pelud i proizvodi med, nektar i propolis, ne može a da joj ne oda poštovanje. Ja kažem da pčela ne ugine nego umre, kao čovjek - kaže nam na početku razgovora Mevludin.

    Kraljevska hrana

Još u drevnom Egiptu med je bio sastojak 500 ljekovitih mješavina, a koliko su ga cijenili u priobalju Nila kazuje i podatak da su ga u specijalnim posudama zakopavali pored faraona, tek da im se nađe na onom svijetu. U tradicionalnoj kineskoj medicini proizvod pčela koristio se da se uspostavi funkcija jetre, neutrališe otrove, da umine bol, ali i kao dodatak toplim napicima za ublažavanje kašlja ili upala grla. Ljekari u staroj Grčkoj koristili su ga kao osnovu za mehleme za kožna oboljenja.
- Nije to bez razloga, jer je poznato da je kašičica meda na dan način da imunitet bude u top-formi. Med preporučuju i Biblija i Kur'an - podsjeća nas ovaj jedan od najpoznatijih pčelara u BiH. On se «specijalizirao» za matičnu mliječ, poseban i specifični proizvod mlade pčele radilice, stare između 5 i 15 dana. Kraljica pčela, matica, nastaje od iste vrste jajeta kao i pčela radilica. To znači da je od svake pčele radilice mogla nastati matica. Jedina razlika, i faktor koji određuje da li će se razviti matica ili pčela radilica, je način ishrane u toku razvoja larve. Larva od koje će se razviti matica se sve vrijeme hrani matičnom mliječi, dok se larva radilice nakon trećeg dana nastavlja hraniti polenom i nektarom.
Matična mliječ se proizvodi od početka maja do sredine jula mjeseca. Djelotvorna je kod malokrvnosti, nedostatka apetita, depresije i nervne slabosti. Također kod starijih osoba podmlađuje organizam, smanjuje zakrčenje krvnih sudova, pojačava razmjenu materija pojedinih organa kao što su srce, jetra i tkiva koja hrane nerve. Sprečava povećanje holsterola u krvi i popravlja cjelokupnu krvnu sliku.

Tragom prologa TV Kantona Sarajevo o pčelaru Hasanu Spahiću u Ušivku kod Hadžića

Magistar Hasan Spahić iz Ušivka kod Hadžića, koji se ubraja među najaktivnije i najuspješnije pčelare na području Sarajevskog kantona, posljednjih mjeseci postao je meta brojnih novinarskih ekipa. Naši reporteri posjetili su ga krajem maja ove godine, zajedno sa ekipom TV KS. Ušivak je hadžićko naselje,  koje se ugnijezdilo na obroncima Igman-planine. Stari tvrde da je upravo ovo područje dušu dalo za najslađu djetaltnost - pčelarstvo!

Medni mjesec

- Maj je "medni mjesec", period kada pčele 'rade' punim zamahom... Sve cvjeta i behara. Kamo god na krenete, vidjećete raskoš cvjetova, u voćnjacima ili livadama... Kako je ovdje prava vazdušna banja, bez ikakvih zagađenja, pčele 'proizvode' najzdraviji med u saču, a kako je sače sve punije medom, uvjerite se sami - kazao je naš domaćin, koji je bez ikakve zaštite 'demonstrirao' pčelinji učinak u košnicama. Od ovog susretljivog Sarajlije, magistra mašinstva, koji je 'zauvijek' pobjegao iz grada i skrasio se u igmanskoj oazi zelenila, saznajemo kako je ove godine u 'slatki pogon pustio stotinjak košnica', te kako je od ove godine, kako sam veli, 'na putu da magistrira na temu najslađe teme i tajne koja se zove pčelarstvo'. Uz osmijeh veli:

- Prije sam kupovao matice i mlade rojeve, a od ove godine sam sam majstor svog slatkog zanata... Sve što zuji oko vas i mene, sve je to plod mog rada i truda. Prvi put mogu kazati da su sve pčele moje, izlegle su se pod mojom rukom...!

Za specijalnu emisiju TV KS "Zdrava hrana", naš domaćin, poznat našim čiateljima kao "Čovjek koji priča sa pčelama", potvrdio je da ga još nikada nije 'ubola pčela'.
 - Prije nego što krenem u obilazak pčela, koje su najkorisnije stvorenje na zemlji, proučim dovu... Otkako sam u ovom poslu, nikada me još ništa nije zaboljelo, tako da sam zaboravio gdje mi je zdravstvena knjižica - kazao je Hasan i dodao kako je u gradu 'katedru i vlastitu metalnu radionicu zauvijek zamijenio ovim najslađim zanatom'.

Svetište sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju pored Jajca ovog 23. i 24. juna/lipnja pohodilo je oko 120.000 hodočasnika

Slaveći svake godine krajem juna/lipnja sv. Ivana Krstitelja, hodočasnici iz svih krajeva BiH, susjedne Hrvatske i evropskih zemalja, okupljaju se u okolini Jajca, u mjestu Podmilačje. Ove godine, prema slobodnoj procjeni, za dva dana bilo je više od 120.000 vjernika. Uživali su u rajskoj ljepoti Jajca i okoline, predali se srcem Svevišnjem, molili za zdravlje, ljubav, oprost, ljepotu duše.

Božiji dar

Prema riječima župnika fra Zorana Mandića, susretljivog i prijatnog domaćina, ovdje ljudi svih vjera i boja dolaze tražeći i želeći Dobro.

- Po nekim kazivanjima i svjedočenjima ovdje su zabilježeni i zanimljivi oblici izlječenja fizičkog ili psihičkog hendikepa. Sve su to razlozi, uz one duhovne, da vjernici pohode i štuju sv. Ivu - kazao nam je fra Zoran Mandić.

Ovo svetište ima dugu, višestoljetnu historiju, njegovi korijeni sežu u petnaesto stoljeće. Katolički teolozi navode da je sv. Ivan Krstitelj savremenik Isusa Krista i da je krstio samog Krista na rijeci Jordan. Zapisano je da su Ivanovi roditelji, otac Zaharije i majka Elizabeta, bili u poodmakloj dobi bez djece.

- Kada su izgubili svaku nadu da će dobiti svoga nasljednika, Bog im najavljuje rođenje sina, u što Zaharije ne vjeruje. Zbog toga mu Bog privremeno oduzima moć govora. Kako se Ivan ipak rodio, odmah se znalo i vjerovalo da je to dijete dar Božiji i da je jedan od probranih  - pripovijeda župnik župe sv. Ivana Krstitelja, fra Zoran Mandić.

Ivan je tokom svog života propovjedao metanoiu, tj. propovjedao je da čovjek mora težiti unutrašnjoj promjeni, promjeni mišljenja, svakoj promjeni koja će mu život učiniti boljim i mirnijim, pa otuda na ovo svetište dolaze vjernici tražeći duševni mir i poboljšanje svog stanja.