Post je dugo bio povezivan sa religijskim ritualima, dijetama i političkim protestima. Sada, novi dokazi dobiveni od kardiologa iz Medicinskog centra Intermountain iz američke države Utah pokazuju da je rutinski periodični post dobar za vaše zdravlje i srce.

Istraživači kardiolozi iz spomenutog centra govore o tome kako post, ne samo da smanjuje rizik od koronarnih arterijskih bolesti i dijabetesa, već donosi i značajne promjene u visini holesterola u krvi kod osobe koja posti. I dijabetes i povišeni holesterol poznati su činioci rizika od koronarnih bolesti srca.

Za razliku od ranijih istraživanja, ovo je bilježilo reakcije u biološkim mehanizmima tijela tokom perioda posta. Kod sudionika je primijećen rast lipoproteina male gustoće (LDL-C, „loši“ holesterol) i lipoproteina velike gustoće (HDL-C, „dobri“ holesterol). Vrijednosti prvog porasle su za 14%, a vrijednosti drugog za 6, što je povećalo ukupan nivo holesterola i iznenadilo naučnike.

- Post uzrokuje glad ili stres. Kao odgovor, tijelo otpušta više holesterola što omogućava korištenje masnoće kao izvora energije umjesto glukoze. Navedeno smanjuje broj masnih ćelija u tijelu - tvrdi dr. Horne i naglašava da je to važno jer što manje masnih ćelija ima tijelo, manje su šanse da će doći do rezistencije prema inzulinu ili dijabetesa. Nakon završetka posta nivo holesterola se normalizira.

Pored toga, post utječe i na porast hormona rasta. Hormon rasta djeluje u ćelijama na procese koji rezultiraju povećanom sintezom bjelančevina te sprječavanjem njihove razgradnje. Hormon rasta djeluje i na pojačano iskorištavanje masti za dobivanje energije povećanjem oslobađanja masnih kiselina, te na smanjenje iskorištavanja glukoze.



CIJELI TEKST PROČITAJTE U PRINTANOM IZDANJU AURE OD 23. JANUARA 2012.

Udruženje informoterapeuta i fitoterapeuta BiH otvorilo je predstavništvo udruženja i u Brčkom. Prve klijente, koji su se podvrgli liječenju ovom revolucionarnom metodom, informoterapeutkinja Irma Hantalašević-Kruškić imala je u novembru prošle godine. Čekaonica udruženja u ulici Njegoševa 33 u naselju AŠ, svaki dan je sve punija.

- Brčaci su ranije morali odlaziti u Sarajevo na terapije, a danas to imaju i u rodnom gradu – kaže informoterapetkinja Hantalašević-Kruškić.

Iz Udruženja kažu da ih ne čudi interesovanje Brčaka, ali i klijenata iz susjednih općina, za liječenje ili dijagnosticiranje ovom revolucionarnom metodom. Kod informoterapije nema zračenja, nema hemije, bockanja iglom. A rezultati koji se postižu ovom metodom su fascinantni. Tako, naprimjer, uz pomoć informoterapije moguće je liječiti reumatoidni artritis, atopijski dermatitis, epilepsiju, poremećaj nervnog sistema, upalu pluća, rane oblike kancerogenih oboljenja, alergije, migrene, neuralgije, kostobolje, bolesti urogenitalnog trakta, kolitis itd.
 
Informoterapija ništa manje nije interesantna kod dijagnosticiranja oboljenja. Precizno, brzo i jeftino moguće je otkriti koliko i u kojem stepenu su prisutna oboljenja u ljudskom organizmu. Tačno se može otkriti procenat prisutnog virusa u krvi ili bilo kojem organu. Moguće je otkriti rani stadijum bolesti i tako preduhitriti hronična i, kasnije, teško izlječiva oboljenja.



CIJELI TEKST PROČITAJTE U PRINTANOM IZDANJU AURE OD 23. JANUARA 2012.

 Širom svijeta čudotvorna tibetanska gljiva kombuha našla je svoje posebno mjesto u očuvanju i prevenciji zdravlja. Pripisuju joj se magične moći.
Za ljekovitost kombuhe znalo se još prije 2000 godina, od kada datiraju prvi podaci o njenom postojanju i njenoj ljekovitosti. Zvali su je "božanstvena gljiva" jer su zahvaljujući njoj bogovi ostali besmrtni. Danas je poznata u jugoistočnom dijelu Azije, a posebno je popularna u Japanu i Kini. Kinezi su je zvali „eliksir besmrtnosti“ i vjerovali su da se konzumiranjem napitka uravnotežuje središnji dio tijela te, ne trošeći energiju na probavu, organizam se fokusira na ozdravljenje. Naučno je potvrđeno da jača imunitet i svojim potpunim djelovanjem štiti imunološki sistem. Ima izuzetna antivirusna, a pripisuju joj se i antikancerogena svojstva. Kombuha predstavlja životni eliksir sa visokovrijednim bioaktivnim tvarima, čime vitalizira čitav organizam.
       
Činjenice koje se vežu uz kombuhu doista su fascinantne, no veliki broj ljudi još uvijek ne zna za postojanje te čajne gljive i kakve sve pozitivne učinke ima na narušeno ljudsko zdravlje. Kombuha je zapravo čvrsta mrena, simbioza bakterija i kvasa koja se stvara u čaju, oblika plosnatog diska i prava je mala biohemijska tvornica, a postoji niz bolesti i tegoba koje liječi: upalu zglobova, srčani infarkt, hemeroide, sivu mrenu, ublažava simptome menopauze, predmenstrualni sindrom (PMS), smanjuje pretilost i detoksicira organizam, smanjuje žučne kamence i prijetnje žuči, jača bubrege, liječi šećernu bolest, nesanicu, pomaže u regulaciji crijevnih aktivnosti... Istovremeno održava vitalnost te poboljšava psihičke i mentalne



CIJELI TEKST PROČITAJTE U PRINTANOM IZDANJU AURE OD 9. JANUARA 2012.

Nova istraživanja kažu da određeni začini i dodaci hrani smanjuju apetit, potiču bolju probavu, poboljšavaju pamćenje, pa čak i pomažu protiv bolesti srca ili karcinoma.

    Ruzmarin

Naučnici na Sveučilištu u Kanzasu otkrili su da ruzmarin eliminira kancerogene koji se stvaraju u pojedinoj kuhanoj hrani. To se odnosi na akrilamide koji se najčešće nalaze u skrobnoj hrani. Da bismo to ublažili, primjerice, na 450 grama brašna potrebna je jedna velika kašika sušenog ruzmarina. Stoga ruzmarin možete koristiti na više načina, marinirajte njime meso ili ga dodajte u ostala kuhana jela.

    Hren

U hrenu se nalaze glukozinolati koji poboljšavaju rad jetre. To znači da je hren dobar antioksidant, a može sprječavati rast postojećih tumora kod bolesnika. U hrenu se nalazi najviše glukozinolata, čak deset puta više nego u brokuli koja je također poznata kao zdrava namirnica. Da iskoristite blagodat hrena, potrebno je konzumirati ¼ čajne kašike dnevno.


   Maslinovo ulje

Za njegove dobrobiti već smo mnogo puta čuli i dobro je što se maslinovo ulje može koristiti na više načina. Maslinovo ulje sadrži omega-9 masne kiseline koje pomažu moždanim stanicama da bolje rade. Na jednom kalifornijskom sveučilištu miševe su hranili maslinovim uljem, odnosno omega-9 masnim kiselinama, pa se pokazalo da imaju puno bolje kratkoročno pamćenje nego prije. Kroz dan probajte konzumirati nekoliko kašika maslinovog ulja.

    Cimet

Iako nas cimet obično asocira na zimske blagdane i bakine kolače, njegova dobrobit treba nas potaknuti da ga češće konzumiramo. Cimet stabilizuje nivo šećera u krvi, kao i krvni pritisak. Istraživanja na švedskom Sveučilištu Lund ukazuju da bi cimet čak mogao pomoći dijabetičarima da koriste manje inzulina. Cimet možete posipati po kolačima, kapučinu ili žitaricama.


CIJELI TEKST PROČITAJTE U PRINTANOM IZDANJU AURE OD 9. JANUARA 2012.