Nutricionista Aleksander Lindberg garantuje vitku liniju cijelog života

Idealna dijeta koja je osvojila cijeli svijet X Ovo nije dijeta za brzo mršavljenje, nego trajna promjena stila života, tvrdi doktor Lindberg

Doktor Fedon Aleksander Lindberg koji je rođen u Grčkoj, gdje se školovao i usvojio zdrave navike u ishrani, trenutno vodi kliniku u Norveškoj gdje je vodeći nutricionista. Njegov režim ishrane garantuje održavanje vitke linije tokom cijelog života, a taj režim je zasnovan na principu ishrane sa niskim glikemijskim indeksom (GI).
 
Ova dijeta je poznata u svijetu kao "Grčka dijeta", a kako se tradicionalna grčka kuhinja bazira na maslinovom ulju, salati, voću i povrću, ribi i bezmasnom mesu, nije teško zaključiti da je njen tvorac, zapravo, slijedio tradiciju svoga naroda i ovog podneblja.
 
U ovoj dijeti je dozvoljeno unošenje zdravih masnoća, određene vrste bjelančevina i ugljenih hidrata, koji polako otpuštaju energiju.

Zdravija i manje rafinisana hrana zaštitit će vas od viška kilograma, dijabetesa i bolesti srca, kao i brojnih upala. Jednom riječju, pojačat će se odbrambene snage vašeg organizma i regulisati metabolizam, a time će vaše tijelo biti idealno.

Glumica grčkog porijekla Dženifer Eniston i njena kolegica Eva Mendes, vitke su i zdrave zahvaljujući upravo ovom režimu ishrane.

Sedmični jelovnik

   PONEDJELJAK

Doručak: Parče hljeba, dvije kašičice kravljeg sira i rendana jabuka posuta cimetom. Šolja nemasnog mlijeka

Užina: 125 ml niskokaloričnog jogurta sa 4 polovine oraha i 4 kocke crne čokolade

Ručak: Konzerva tunjevine sa lukom i paradajzom

Užina: 150 gr kravljeg sira sa kašičicom mljevenog lanenog sjemena i 100 grama grožđa

Večera: Pileća prsa sa crvenom paprikom, lukom, nasjeckanim paradajzom i zelenom salatom

   UTORAK

Doručak: Jedno jaje, kriška integralnog hljeba, šolja mlijeka i pomorandža

Čak i prije pojave vještina liječenja, post je za čovjeka bila najstarija i “najzdravija” terapeutska metoda (2)

Kroz dugu historiju medicine gladovanje se smatralo jednim od najpouzdanijih ljekovitih i podmlađujućih sredstava. Po svjedočenju Herodota, stari Egipćani su još u 15. vijeku prije nove ere smatrali da osnovu zdravlja i čuvanje mladosti predstavlja sistematika (tri dana u mjesecu) posta i čišćenje želuca. U moderna vremena broj ljekara pristalica metode liječenja postom raste iz dana u dan. Već postoje i ustanove u kojima se isključivo primjenjuje ova metoda liječenja

Iako se terapeutsko gladovanje smatra jednom od ”novijih” metoda liječenja, treba znati da se ova metoda prakticira od pojave čovječanstva. Post je čovjeku najstarija terapeutska metoda. Čak i prije pojave “vračara,” i vještine liječenja, čovjek je instiktivno prestajao jesti kada se osjećao bolesno i kada se suzdržavao od hrane sve dok mu se zdravlje ne bi poboljšalo. Čovjeka je Allah obdario nekom vrstom zaštitnog signala za ozdravljenje, koji ga podstiče na suzdržavanje od hrane tako što uklanja njegov apetit za hranom.

  Post kroz historiju              

Kroz dugu historiju medicine gladovanje se smatralo jednim od najpouzdanijih ljekovitih i podmlađujući sredstava. Po svjedočenju Herodota, stari Egipćani su još u 15. vijeku prije nove ere smatrali da osnovu zdravlja i čuvanje mladosti predstavlja sistematika (tri dana u mjesecu) posta i čišćenje želuca. A Egipćani su “najzdraviji od smrtnika”.
 
U šestom vijeku prije nove ere u Grčkoj je veliki matematičar Pitagora sistematski postio, smatrajući da to povećava umno percipiranje. Čak je primoravao svoje studente da poste. Toga  su se pridržavali i Sokrat i Platon.  Obojica su postili po 10 dana, što im je omogućilo da postignu viši stepen umne prodornosti i veću fizičku sposobnost, mentalnu i duhovnu sposobnost.
 
U četvrtom vijeku prije nove ere u knjizi “Osnovni principi medicinske nauke Tibeta” – (Zud-Si, njen autor) Zed Sonu piše o liječenju postom. U antičko doba 460-377 god. Isaa a.s., Hipokrat je napisao: “Ići radi kupovine hrane treba mnogo rjeđe, pošto se često dešava da ju je korisnije odbaciti nego je jesti. Bolesnik može da izdrži  sve dok snaga bolesti ne dođe do svoje zrelosti”. Post se u to vrijeme kombinirao sa kupkama, gimnastikom i masažom.

Aja Sofija - čuveni simbol Istanbula

Iako se gotovo 1500 godina stara Aja Sofija u Istanbulu nalazi usred trusnog područja, nikada nije bila ozbiljnije oštećena. Koje su tajne njenih graditelja?

Aja Sofija u prijevodu znači "sveta mudrost". Ovo remek - djelo graditeljstva oko 532. godine car Justinijan I priuštio je sebi 145 tona zlata. Građevina koja se danas koristi kao muzej gotovo neoštećena prkosi vremenu. Za svoje vrijeme bila je inovativan i smion građevinski poduhvat načinjen prema planovima matematičara i arhitekte Antemija iz Trala, te inženjera Izidora iz Mileta.

Prvi put u historiji graditeljstva kupolu nije nosila konstrukcija križnog tlocrta nego je prijenos tereta s kružne na kvadratnu osnovu izveden pomoću kompleksnih sfernih trokuta. Upravo je zbog toga, tvrde današnji inženjeri, građevina posebno osjetljiva.

Graditelji su Aja Sofiju napravili iznimno laganom kako bi je zaštitili od potresa. Antemije je, objašnjava profesor Ahmet Čakmak, shvatio da su sile u dinamičnom sistemu proporcionalne njegovoj masi. To znači da će se razarajuća silina potresa manje odraziti na lakšoj građevini. U tu svrhu su ugrađivane opeke koje su bile pečene na nižoj temperaturi kako bi bile lagane, elastične i propusne.

Uz to graditelji su koristili žbuku s primjesom kalcija i silicija, što je slično današnjem cementu. Čakmakov je ustanovio da u toj žbuki i danas, nakon 1500 godina, kalcij i silicij međusobno reagiraju - žbuka se sama nadograđuje. Pri svakom potresu nastaju minijaturni procjepi koji se vremenom opet zatvore.
 
Slijedeći faktor je odnos opeka i žbuke. Kako bi građevinu brže završili (gradnja je trajala samo pet godina) zidari su nanosili slojeve žbuke koji su ponekad bili deblji od opeka.
 
Ipak, Aja Sofija je tri puta bila oštećena u zemljotresima: 557., 989. i 1346. godine. Od tada do danas izdržala je gotovo sedam vijekova bez oštećenja.
 
Brojna ispitivanja su pokazala da bi za Aja Sofiju kritična tačka bio zemljotres veći od 7,5 stepeni. U tom slučaju, kaže stručnjak za zemljotresno inženjerstvo Mustafa Erdik, njenu sudbinu bi dijelilo još 40.000 zgrada u Istanbulu. Kako bi se dodatno osigurala, Ahmet Čakmak razmišlja o spuštanju čeličnih sidara u kamen. Mnoge kolege se protive toj zamisli, tvrdeći da bi izazvala više štete nego koristi.

Šta unosimo u tijelo uvlačeći duhanski dim?

FOTO. Fali mi  cigareta za “lahku noć”: Šemsa Suljaković

Cigarete sadrže oko 4000 hemijskih sastojaka od kojih se za njih 60 smatra da uzrokuju rak. Prema zvaničnim podacima oko 48 posto populacije u Bosni i Hercegovini su pušači. Svaka druga osoba umire od kardiovaskularnih bolesti, čiji je osnovni uzročnik pušenje. Osim toga, pušenje uzrokuje karcinom pluća, prijevremene porođaje i spontane pobačaje. Zbog sve većeg broja trudnica koje puše. Američka agencija za zaštitu okoline proglasila je dim cigarete štetnim za prirodu, te ga je uvrstila u grupu A u kojoj se još nalaze azbest, radon i benzin

Svjetska zdravstvena organizacija je 31. maj proglasila za dan nepušača. U BiH kao "dan bez cigareta" tuzlanski Medicinski fakultet proglasio je i 31. januar. U susjednoj Hrvatskoj prvi dan korizme, 1. marta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Bosna i Hercegovina je zemlja s najvećom učestalošću pušenja. Kod nas čak 48 posto stanovništva svakodnevno puši. Slijede Srbija, Crna Gora, Albanija, te Ruska Federacija. Najmanja učestalost pušenja je u Švedskoj, gdje samo 17,5 posto stanovništva uzima cigaretu. Procjenjuje se da danas u svijetu puši milijardu i tri stotine ljudi, a približno pet miliona ljudi godišnje umire od posljedica pušenja.

  Život kraći osam minuta

SZO upozorava da svakih osam sekundi u svijetu umire jedan čovjek zbog štetnog djelovanja duhana, a ako se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja, do 2030. godine broj umrlih od bolesti vezanih uz pušenje mogao bi se udvostručiti, te dostignuti 10 miliona godišnje.

Iako je teško egzaktno utvrditi štetnost svake cigarete, stručna literatura navodi da svaka popušena cigareta skraćuje život za osam minuta, te da je očekivano trajanje života pušača skraćeno oko 20 godina u odnosu na vršnjaka nepušača. Svaki drugi pušač oboli od neke pušačke bolesti, a svaki četvrti umre zbog te bolesti.
 
Štetni učinci pušenja, o kojima se posljednjih godina sve više piše, prvi put su dokazani 1952. godine, kada su engleski liječnici R. Doll i A.B. Hill na grupi od 40.000 pacijenata dokazali uzročnu povezanost između pušenja i karcinoma bronha i pluća, te infarkta miokarda i hronične opstruktivne bolesti (KOPB). Godine 1964. objavljen je prvi izvještaj američke zdravstvene službe u kojem je pušenje definitivno proglašeno faktorom i uzrokom niza bolesti koje znatno smanjuju kvalitet života i dovode do prerane smrti. Od tada su brojne kliničke, laboratorijske i epidemiološke studije potvrdile da pušenje cigareta i pasivno pušenje znatno pridonose prijevremenom obolijevanju i umiranju od niza bolesti.

  Poljubac sa cigaretom

Zbog čega ljudi i dalje uživaju u pušenju unatoč brojnim napisima i javnim upozorenjima o štetnim efektima? Mnogi stručnjaci smatraju da većina ljudi puši iz navike, ili zato što većina njihovih prijatelja puši, a pri tome previše ne razmišljaju šta sebi zapravo rade i koliku štetu sebi i okruženju prave. Mnogi uživaju u svojoj navici pušenja iz psiholoških i fizioloških razloga. Pušači se zapravo “ljube” sa svojom cigaretom, a izračunato je da se prinošenje cigarete ustima i uvlačenje dima ponavlja 20-tak puta sa svakom cigaretom. Uz prosječno pušenje 20 cigareta dnevno, pušač se 70.000 puta godišnje “poljubi” sa svojom cigaretom.