Kozmetika postoji dugo, skoro koliko i sam čovjek. Zato je opravdana tvrdnja da kozmetika ima bogatu historiju. Neki od prvih arheoloških nalaza jasno govore da su je koristile Egipćanke i Feničanke. Razne sjene za oči, ugljen za ocrtavanje linija oko očiju, pepeo, bili su u svakodnevnoj upotrebi, a sve u cilju uljepšavanja i prikrivanja bora i drugih nedostataka.

Najčešće su glavni sastojci kozmetike bili bakar i olovo koje je otrovno, što se u to vrijeme nije znalo. Ljudi su tada nerijetko mladi i umirali, upravo zbog lošeg hemijskog sastava kozmetike. U najmanju ruku, obolijevali su ili gubili kosu. Zbog toga, ljudi su vremenom stvorili sigurnije kozmetičke preparate, a u novije vrijeme i čudotvorne aparate...

- Egipatska vladarica Kleopatra je bila među prvim protivnicama starenja i među prvim borcima protiv bora. Kleopatra, ali i Egipćani uopće, su tako stvorili kult ljepote, a koji će nešto kasnije preuzeti i nastaviti graditi Grci i Rimljani - kazala je na početku našeg razgovora sarajevska informoteraputkinja i fitoterpeutkinja Branislava Rakonjac.

Branislava dalje objašnjava kako se na isticanju ljepote i prikrivanju nedostataka na licu, neumorno radilo. Ljudi su vremenom napravili i rumenila za lice, od krede, olova i brašna. U srednjem vijeku, veli, dame počinju čupati obrve, a za njih je osmišljeno i kozmetičko ogledalce.


CIJELI TEKST PROČITAJTE U PRINTANOM IZDANJU AURE OD 12. NOVEMBRA 2011.