Sedam puta više biljne hrane od životinjske  - Voće, riba, sjemenke i orašasti plodovi, deserti, napici i začini kao nadopuna  - Najčešće se koristi smeđa riža, jer se najlakše vari  -  Svakodnevno jedna do dvije zdjele supe  - Tri grupe povrća  - Špinat se ne preporučuje zbog oksalne kiseline  - Mahunarke jačaju bubrege

Omjeri i količine namirnica u makrobiotičkom obroku prilagođeni su evolutivnom razvoju čovjeka, građi i sastavu zuba, kao i klimatskom području u kojem živimo.

Na osnovu građe i sastava naših zuba prehrana čovjeka treba da sadrži sedam puta više biljne hrane od životinjske. Ukupan broj zuba za mljevenje, sjeckanje i drobljenje (kutnjaci, predkutnjaci i sjekutići) je sedam puta veći od broja zuba za trganje hrane životinjskog porijekla (očnjaci).

Budući da živimo u umjerenom klimatskom području, hrana životinjskog porijekla nije neophodna za život kao onima koji žive na sjeveru i nemaju toliki izbor žitarica, povrća i voća. Ni izmjena godišnjih doba nije toliko velika i u našem klimatskom području nemamo toliko vrućina kao u tropima, gdje se jede više tropskog voća i povrća.

Na temelju takvog posmatranja klimatskih uslova, evolutivnog razvoja čovjeka i fizioloških potreba nastao je i model standardne makrobiotičke prehrane. Omjeri namirnica prilagođavaju se individualnim potrebama, aktivnostima i životnoj dobi.

Žitarice  30 – 60%  -  Supe  10%  -  Povrće 25 – 40%  -  Mahunarke 10 – 20%  -  Alge 2- 5%

Namirnice koje nadopunjuju navedene grupe su voće, riba, sjemenke i orašasti plodovi, deserti, napici i začini. Koriste se u malim količinama, a neke samo povremeno. To ne znači da su manje važne.