Hoće li i kada BiH dobiti Banku matičnih stanica - ćelija  (2)

  Bitno je početi....

Vrlo je važno objasniti razliku između korištenja embrionalnih matičnih stanica i matičnih stanica krvi. Embrionalne matične stanice se razvijaju iz oplođene jajne stanice i iz njih nastaju sva tkiva. Uzimaju se nakon nekoliko dioba oplođene jajne stanice, jer je iz njih teorijski moguće dobiti bilo koje tkivo koje je kasnije moguće transplantirati nekom oboljelom, kome je to potrebno.

To u suštini znači prekid začeća, a eksperimenti na ovom polju izazvali su brojne polemike o njihovoj etičnosti, jer to praktično znači prekid razvoja života. Za razliku od embrionalnih matičnih stanica, iz matičnih stanica krvi, mogu se dobiti samo krvne stanice (crvena krvna zrnca, trombociti, leukociti ). Matične stanice krvi ima svaka osoba, njihov broj je manje -više stalan i u slučaju da nekome doniramo matične stanice, koštana srž koja ih proizvodi za kratko vrijeme ih nadoknadi.

     Transplantacija alogenih matičnih stanica krvi 

Prvi ozbiljniji radovi vezani za transplantaciju koštane srži bili su potaknuti bacanjem atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki, gdje se jasno mogao pratiti poguban uticaj zračenja na preživjelo stanovništvo ovih gradova. Prvo što je primijećeno su teška oštećena koštane srži i izuzetno visok broj oboljelih od svih vrsta raka, a posebno leukemija. Broj oboljelih kod kojih je dijagnosticirana leukemija rastao od 1945. godine kad su bombe bačene, a najviše ih je zabilježeno u periodu između 1952. do 1954. godine. Nakon toga broj novootkrivenih slučajeva leukemija postepeno se smanjivao. Ova i kasnija istraživanja doprinijela su da je danas transplantacija koštane srži, odnosno transplantacija matičnih stanica krvi, postala standardni način liječenja onih oblika leukemija koje su otporne na uobičajenu dozu citostatika i zračenja.