|
Nije dovoljno reći samo "vrti mi se"
Vrtoglavica (vertiginozni sindrom) poremećaj je u kojem se bolesniku u njegovoj glavi čini da se njegova okolina okreće oko njega ili da se i sam vrti zajedno sa okolinom, pa mu je teško održavati ravnotežu, hod postaje nesiguran. Ovome se mogu pridružiti mučnina, povraćanje, povećano znojenje, bljedoća. Vrtoglavica ili vertigo, može da ima nekoliko fizioloških uzroka, među kojima su disfunkcija unutrašnjeg uha, odnosno dijela uha koji kontroliše ravnotežu. Ovaj problem može se pojaviti i usljed usljed moždanih poremećaja, zatim zbog problema sa očima ili čak oboljenja probavnih organa, povišenog ili sniženog krvnog pritiska, bakterijske ili virusne infekcije, povrede uha i glave, migrene, smetnji cirkulacije u vratnom dijelu kičme, anemije, trovanja nikotinom i alkoholom, kod histeričnih osoba i onih sa slabim živcima, te usljed djelovanja nekih lijekova (poput streptomicina, aspirina i drugih antibiotika).
Nekad uho, a nekad.... Pacijenti koji imaju vrtoglavicu uglavnom obavljaju specijalističke pretrage za uho, grlo, nos, te kod neurologa. Najčešći uzročnici vrtoglavice su poremećaji kao što su smanjen dotok krvi (ishemija), infarkt, krvarenje, tumori, demijelinizirajuće i degenerativne bolesti, te virusne infekcije. Zavisno od uzroka, vrtoglavica će nastati naglo ili postepeno.
Otorinolarigolozi mogu da ustanove stanje zbog čega nastaje jedna vrtoglavica. Na primjer ušni ljekari mogu da utvrde da li postoje neko oboljenje ili tumor uha. Obavljaju testove od kojih je većina neprijatna. Naime, ti testovi su smišljeni tako da se pacijentu čini kako mu se još više vrti u glavi. Mjerenje kretanja očiju je način na koji se utvrđuje tip vrtoglavice.
Najčešći centralni uzrok vrtoglavice je poremećaj stražnje moždane cirkulacije u tzv. vertebrobazilarnom slivu koji nazivamo vertebrobazilarna insuficijencija. Riječ je o poremećaju cirkulacije u vratnom dijelu leđne moždine, produžene moždine, malom mozgu te stražnjem dijelu velikog mozga. Za pojavu navedenih tegoba važne su i degenerativne promjene vratnog dijela kičme. U blažim oblicima tog poremećaja, uz vrtoglavicu, mučninu, povraćanje, smetnje hoda i održavanja ravnoteže, mogu biti obostrano izražene smetnje vida, dvoslike, smetnje gutanja i smetnje govora, te blaži osjetni ili motorički ispadi. U težim slučajevima začepljenja žila koje krvlju snabdijevaju zadnji dio srednjeg nervnog sistema dolazi do naglih i teških moždanih udara, s oduzetošću ekstremiteta jednostrano ili obostrano, te poremećajem stanja svijesti sve do kome i smrtnog ishoda.
|
Nauka i zdravlje 
