Hoće li i kada BiH dobiti Banku matičnih stanica (6)

Od ukupnog broja oboljelih kod kojih se izvrši alogena transplantacija matičnih stanica krvi, gotovo polovina otpada na oboljele od kronične mijeloične leukemije (KML) i aplastične anemije. U okviru opisa KML, reći ćemo nešto i o tome kako je nastao prvi lijek koji ciljano djeluje isključivo na ćelije raka. Radi se o lijeku koji se danas proizvodi pod imenom “Gleevek” i koristi se za liječenje kronične mijeloične leukemije i jednog teškog tumora probavnog sistema, poznatog pod imenom gastroinestinalni stromalni tumor ( GIST ).

Kronična mijeloična leukemija ( KML )

Kroničnu mijeloičnu leukemiju (u daljem tekstu KML) karakteriše pretjerano razmnožavanje svih stanica granulocitne loze. Radi se o najbolje izučenoj malignoj bolesti krvi, ali uprkos tome nema odgovarajućeg lijeka koji bi mogao dovesti do potpunog izliječenja, i jedini način liječenja kod kojeg se može očekivati pobjeda nad ovom bolešću je alogena transplantacija matičnih stanica krvi. KML se razvija kao posljedica poremećaja matične stanice krvi, usljed čega dolazi do pojačane proizvodnje uglavnom leukocita mijeloidne loze (granulocita).

Bolest prolazi kroz tri faze. Prva faza je relativno benigna i kod većine bolesti se otkriva sasvim slučajno, prilikom rutinskih pregleda krvi. Osim visokog broja leukocita, kod oboljelog se zapaža uvećanje slezine i često jetre. Za razliku od akutnih leukemija, gdje u krvotoku dominiraju nezrele krvne stanice, odnosno preteče zrelih oblika leukocita (blasti), kod kronične mijeloične leukemije leukociti su zreli, ali na njima su uočene određene nepravilnosti.