Čovjekov “satni mehanizam” najbrže reagira na vremenske promjene

Gotovo svakodnevno smo svjedoci ljudskih izjava u kojima se pojedinci žale na glavobolju, nervozu, bolove u kostima i drugo. Nemali broj tih pojedinaca svoje zdravstvene probleme povezuje s promjenom vremena Ranjeni prilikom promjena temperature zraka ili nadolazećih padavina, osjećaju bolove u ranama. Biometeorologija dokazuje da takve promjene nisu samo puka umišljenost

Čovjek je kao i sva druga bića na zemlji, od rođenja okružen okeanom koji se zove atmosfera (i hidrosfera) i navikao je na promjene koje se u toj sredini dešavaju. Atmosfera i čovjek su dva dinamička sistema u neprekidnom međusobnom djelovanju. Vremenske promjene svi osjećamo, ali zdrav čovjek ima i određene mehanizme prilagodbe na njih. Međutim, sa starošću i bolešću, mehanizmi prilagodbe na te promjene slabe; prije svega imuni sistem organizma.

U razvijenim zemljama, uz svakodnevnu prognozu vremena, građani imaju priliku da vide i čuju i biometeorološki izvještaj o karakteristikama vremena i klime, njihovom utjecaju na zdravlje ljudi, kao i ljekarske preporuke u zavisnosti od vremenske i sinoptičke situacije. Sličnu praksu odnedavna primjenjuju i naši mediji.

  Glavobolje i migrene

Prema riječima Željka Majstorovića, pomoćnika direktora Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH, vremenske prilike imaju velikog utjecaja na ljudski organizam. On kaže da je i biometeorologija, kao naučna disciplina koja se bavi uticajem vremenskih prilika na zdravlje ljudi, ustanovila kako svi živi organizmi reaguju na promjene vremena, čak prije nego se one i dese. U periodu vremenskih promjena, približavanja nepogode i jačanja vjetra, u atmosferi se stvara veća količina pozitivnih iona. Na te elektroenergetske impulse, na određene načine, reaguje i čovjekov organizam.

U takvim situacijama, funkcije hipotalamusa (moždana struktura koja nadzire niz veoma važnih funkcija) i hipofize (žlijezda smještena ispod mozga, a kojom upravlja hipotalamus), mogu da budu izmijenjene baš zbog tih i takvih impulsa. To izaziva smanjeno lučenje hormona, odnosno može da se smanji količina adrenalina. Sve to može uzrokovati depresiju ili povećane količine serotina koji izaziva glavobolju i migrenu. Naprimjer, promjenljiva proizvodnja ipitalamina i melatonina izaziva nesanicu.