Mevludin Memišević (52), sarajevski pčelar, sa 40 košnica smještenih iznad Hadžića, na obroncima planine Igman, specijalizirao se za proizvodnju matične mliječi

Otkako pamti za sebe, još dok je kao petogodišnji dječak trčkarao po livadama i proplancima vlaseničkog sela Derventa, danas 52 - godišnjem Mevludinu Memiševiću, pčele su mu bile uzor u životu i radu. Uz svoju nenu Salkunu, koja je kao dio porodične tradicije držala po nekoliko košnica, počeo se zanimati za njihov neumorni rad, med, vrcanje, pratnju rojeva, brigu o njima u zimskom periodu.
Veli, radeći sa pčelama, cijelog života je boravio na svježem zraku, a njihove je ubode primao ne zamjerajući im. Čak vjeruje da je nakon što se s vremenom naviknuo na ubode, postao zdraviji i otporniji prema bolestima.
- Kad čovjek upozna pčele i blagodeti koje priroda ima od njih u oplođivanju voćaka i ljekovitog bilja, od kojeg skuplja pelud i proizvodi med, nektar i propolis, ne može a da joj ne oda poštovanje. Ja kažem da pčela ne ugine nego umre, kao čovjek - kaže nam na početku razgovora Mevludin.

    Kraljevska hrana

Još u drevnom Egiptu med je bio sastojak 500 ljekovitih mješavina, a koliko su ga cijenili u priobalju Nila kazuje i podatak da su ga u specijalnim posudama zakopavali pored faraona, tek da im se nađe na onom svijetu. U tradicionalnoj kineskoj medicini proizvod pčela koristio se da se uspostavi funkcija jetre, neutrališe otrove, da umine bol, ali i kao dodatak toplim napicima za ublažavanje kašlja ili upala grla. Ljekari u staroj Grčkoj koristili su ga kao osnovu za mehleme za kožna oboljenja.
- Nije to bez razloga, jer je poznato da je kašičica meda na dan način da imunitet bude u top-formi. Med preporučuju i Biblija i Kur'an - podsjeća nas ovaj jedan od najpoznatijih pčelara u BiH. On se «specijalizirao» za matičnu mliječ, poseban i specifični proizvod mlade pčele radilice, stare između 5 i 15 dana. Kraljica pčela, matica, nastaje od iste vrste jajeta kao i pčela radilica. To znači da je od svake pčele radilice mogla nastati matica. Jedina razlika, i faktor koji određuje da li će se razviti matica ili pčela radilica, je način ishrane u toku razvoja larve. Larva od koje će se razviti matica se sve vrijeme hrani matičnom mliječi, dok se larva radilice nakon trećeg dana nastavlja hraniti polenom i nektarom.
Matična mliječ se proizvodi od početka maja do sredine jula mjeseca. Djelotvorna je kod malokrvnosti, nedostatka apetita, depresije i nervne slabosti. Također kod starijih osoba podmlađuje organizam, smanjuje zakrčenje krvnih sudova, pojačava razmjenu materija pojedinih organa kao što su srce, jetra i tkiva koja hrane nerve. Sprečava povećanje holsterola u krvi i popravlja cjelokupnu krvnu sliku.