Šta unosimo u tijelo uvlačeći duhanski dim?

FOTO. Fali mi  cigareta za “lahku noć”: Šemsa Suljaković

Cigarete sadrže oko 4000 hemijskih sastojaka od kojih se za njih 60 smatra da uzrokuju rak. Prema zvaničnim podacima oko 48 posto populacije u Bosni i Hercegovini su pušači. Svaka druga osoba umire od kardiovaskularnih bolesti, čiji je osnovni uzročnik pušenje. Osim toga, pušenje uzrokuje karcinom pluća, prijevremene porođaje i spontane pobačaje. Zbog sve većeg broja trudnica koje puše. Američka agencija za zaštitu okoline proglasila je dim cigarete štetnim za prirodu, te ga je uvrstila u grupu A u kojoj se još nalaze azbest, radon i benzin

Svjetska zdravstvena organizacija je 31. maj proglasila za dan nepušača. U BiH kao "dan bez cigareta" tuzlanski Medicinski fakultet proglasio je i 31. januar. U susjednoj Hrvatskoj prvi dan korizme, 1. marta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Bosna i Hercegovina je zemlja s najvećom učestalošću pušenja. Kod nas čak 48 posto stanovništva svakodnevno puši. Slijede Srbija, Crna Gora, Albanija, te Ruska Federacija. Najmanja učestalost pušenja je u Švedskoj, gdje samo 17,5 posto stanovništva uzima cigaretu. Procjenjuje se da danas u svijetu puši milijardu i tri stotine ljudi, a približno pet miliona ljudi godišnje umire od posljedica pušenja.

  Život kraći osam minuta

SZO upozorava da svakih osam sekundi u svijetu umire jedan čovjek zbog štetnog djelovanja duhana, a ako se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja, do 2030. godine broj umrlih od bolesti vezanih uz pušenje mogao bi se udvostručiti, te dostignuti 10 miliona godišnje.

Iako je teško egzaktno utvrditi štetnost svake cigarete, stručna literatura navodi da svaka popušena cigareta skraćuje život za osam minuta, te da je očekivano trajanje života pušača skraćeno oko 20 godina u odnosu na vršnjaka nepušača. Svaki drugi pušač oboli od neke pušačke bolesti, a svaki četvrti umre zbog te bolesti.
 
Štetni učinci pušenja, o kojima se posljednjih godina sve više piše, prvi put su dokazani 1952. godine, kada su engleski liječnici R. Doll i A.B. Hill na grupi od 40.000 pacijenata dokazali uzročnu povezanost između pušenja i karcinoma bronha i pluća, te infarkta miokarda i hronične opstruktivne bolesti (KOPB). Godine 1964. objavljen je prvi izvještaj američke zdravstvene službe u kojem je pušenje definitivno proglašeno faktorom i uzrokom niza bolesti koje znatno smanjuju kvalitet života i dovode do prerane smrti. Od tada su brojne kliničke, laboratorijske i epidemiološke studije potvrdile da pušenje cigareta i pasivno pušenje znatno pridonose prijevremenom obolijevanju i umiranju od niza bolesti.

  Poljubac sa cigaretom

Zbog čega ljudi i dalje uživaju u pušenju unatoč brojnim napisima i javnim upozorenjima o štetnim efektima? Mnogi stručnjaci smatraju da većina ljudi puši iz navike, ili zato što većina njihovih prijatelja puši, a pri tome previše ne razmišljaju šta sebi zapravo rade i koliku štetu sebi i okruženju prave. Mnogi uživaju u svojoj navici pušenja iz psiholoških i fizioloških razloga. Pušači se zapravo “ljube” sa svojom cigaretom, a izračunato je da se prinošenje cigarete ustima i uvlačenje dima ponavlja 20-tak puta sa svakom cigaretom. Uz prosječno pušenje 20 cigareta dnevno, pušač se 70.000 puta godišnje “poljubi” sa svojom cigaretom.