Žalosne životinje zavijaju, a čovjek roni suze od tuge ili sreće

Suze drugim ljudima poručuju da su osjećaji, koji nas trenutno preplavljuju, istinski i jaki. Emocionalne suze sadrže pravi pravcati hemijski koktel, povezan s našim raspoloženjem i emocijama. Sa starošću razlozi za plač se mijenjaju

Priroda je puna neobičnih modela ponašanja i osobina: slonovi imaju surlu, ribe široko razmaknute oči, ždralovi plešu strastveni svadbeni ples. No, nema ničega neobičnijeg od ljudskog plača, iako se to ne smatra ničim posebnim. I sami često ronimo suze ili pak gledamo kako to drugi rade. Po podacima jednog američkog istraživanja iz 1980. godine žene prosječno plaču pet puta, a muškarci jednom mjesečno. I novorođenče svoj dolazak na svijet obznanjuje plačem - vriskom života. Još posebnije od samog plača su suze koje ga prate.

  Suze kao riječnik

Ima puno razloga za ljudski plač. Od jednostavnog signala za bol ili neugodu do tajnovitog, zamršenog i visoko razvijenog oblika međuljudskog sporazumijevanja koje povezuje ljude na način, koji ne poznaje ni jedno drugo živo biće. Upravo je to povezivanje omogućilo našim precima da prežive i postupno se razviju u najuspješnija živa bića na Zemlji.

Kompleksno ponašanje često ima jednostavne korijene. Plač je jedan takav oblik ponašanja. Baš kao i životinje, i čovjek u trenucima nevolje i boli tužno zavija ili tuli. Počinje već sa dolaskom na svijet. Prva tri ili četiri mjeseca, prije nego se nauči smijati, dijete često i potresno plače. Najmlađe bebe još plaču bez suza. Pod kraj prve godine života  plač postaje sve rjeđi. Dijete uči izražavati svoje potrebe na drugi način: pokazivanjem na predmete, bacanjem hrane ili kašike... Svaka majka dobro razlikuje različite načine djetetova plača. Novorođenče plače na jedan način kada je gladno, na drugi kada ga nešto boli, na treći kada želi skrenuti pažnju, kada se boji razdvajanja, ili kada je umorno.
 
Svaka vrsta plača predstavlja svojevrstan osnovni neverbalni riječnik koji dijete koristi dok ne progovori, a počinje tuljenjem i zavijanjem koje, kao osnovni način sporazumijevanja, upotrebljavaju životinje, uključujući i primate. To objašnjava i zašto elektromiografska mjerenja električne aktivnosti skeletnih mišića pokazuju da je gotovo nemoguće kontrolisati živce koji upravljaju mišićem brade (koja zadrhti svaki put kada smo na rubu plača), a odgovorni su za pojavu knedle u grlu te obješenih uglova usana. Naučnici su utvrdili da plaču i one bebe koje još nemaju razvijenu strukturu mozga. To dokazuje da korijeni plača sežu daleko u našu evolucijsku prošlost.

  Koktel za plač

Sa starošću se razlozi za plač mijenjaju. Zrelost donosi dublje osjećaje, pa plač premašuje isključivo osjećaj tjelesne neugode ili zadovoljavanje osnovnih potreba za preživljavanje. Fiziološki mehanizam plača postaje sve čvršće povezan s događajima u mozgu i našim sve suptilnijim emotivnim potrebama. Ta promjena između ostalog znači i da suze sada imaju značajniju ulogu poruke. Drugima poručuju da su osjećaji, koji nas u tom trenutku preplavljuju, autentični i intenzivni. Suze koje teku niz lice zbog doživljaja dubokih osjećaja, spadaju u jednu od triju vrsta suza koje čovjek proizvodi. Druge dvije vrste sličnog su hemijskog sastava, no uloga im je drugačija. Tanki film sačinjen od suza čisti i štiti naše oko, a neprestanim žmirkanjem kapcima suze se jednolično raspoređuju po površini rožnjače. Refleksne suze izlučuju se u slučaju kada je oko nadraženo, kada se naprimjer udarimo, režemo luk ili smo izloženi dimu.