Ibrahim Mahmutović iz Cazina

Cazinski pčelari su savladali većinu tajni pčelarstva, što redovno dokazujemo na brojnim sajmovima pčelarstva. Tako smo na prošlogodišnjem 5. Sajmu pčelarstva i pčelarske opreme u Sarajevu potvrdili, da smo među najboljima u zemlji, jer smo u vrlo jakoj konkurenciji od preko 120 izlagača, osvojili dvije zlatne i jednu bronzanu medalju. Najveća festivalska nagrada - titula "Med medova" pripala je upravo Mahmutoviću

Iako se Ibrahim Mahmutović iz Cazina pčelarstvom bavi tek 14 godina, već je ostvario izuzetno dobre rezultate na tom polju, a uz to je osvojio i nekoliko medalja na brojnim domaćim i inozemnim sajmovima pčelarstva i pčelarske opreme. Skoro da je postao pretplatnik na "zlatne" medalje na sarajevskom Sajmu pčelarstva za lipov, livadski i kestenov med. Samo sa ove manifestacije donio je dva zlata za kestenov med, te po jedno za lipov, med u saću i za smjesu propolisa, polena i meda. Prošle godine je bio i apsolutni pobjednik petog po redu Bee festa. Njegov lipov med je proglašen za "Med medova".

  Med medova

Ovaj pedesetogodišnjak iz naselja Kolište je i vrijedan član cazinskog Udruženja pčelara "Kesten". Jedno vrijeme je bio i na njegovom čelu. Tajne pčelarstva je savladao još kao dječačić, uz svoga djeda.

- Djedove pčele su bile u pletarama, takozvanim trnkama, radilo se po zastarjeloj tehnologiji. Mislim da moj djed, na način kako je vadio med, nije za pet decenija izvadio meda, koliko ja za jednu godinu sa današnjim savremenim načinom pčelarenja - kazat će na početku razgovora naš domaćin.
 
U ratno vrijeme, avgustu 1993. godine skupo je platio prvu košnicu pčela. Trebala mu je da bi on i njegovi ukućani preživjeli. Danas u svome pčelinjem carstvu ima oko 250 proizvodnih košnica, smještenih na šest lokacija. Tri su u Cazinu, dvije u Velikoj Kladuši i jedna u Bosanskoj Krupi.
 
- Proizvodim med, propolis, polen i vosak, a za ispašu koristim lipu ispod Grmeča u Bosanskoj Krupi, livade i kesten u Cazinu, te bagrem u Velikoj Kladuši. Svoje proizvode uglavnom plasiram na sajmovima pčelarstva.
 
Kao većina cazinskih pčelara, i Ibrahim se ponosi što "pčelari" na ekološki čistom i zdravom prostoru, što je uslov za bogate košnice kvalitetnog i zdravog meda. Napominje da mu godišnje treba između 2.500 - 3.000 okvira i isto toliko satnih osnova, što košta oko 6.000 KM. Ulaganja u pčelarenje su velika, a prinosi su rizični, variraju od godine do godine.