Izet Hadžić, povratnik u Janju

  
Njegova specijalnost su matice i matična mliječ, a kupci se javljaju iz svih krajeva bivše Jugoslavije, čak i sa Hvara u Hrvatskoj. Trenutno proizvodi tri vrste matica: Kranjsku maticu (carnica), Karpatiku i Zlatnu maticu (domaća "žuja"), a sav med koji proizvede proda u Janji

Da u svakom poslu ili hobiju treba uvažavati stručnjake, pratiti stručnu literaturu i usavršavati se, pokazuje primjer pčelara Izeta Hadžića iz Janje koji je tradicionalno pčelarstvo u Semberiji unaprijedio do zavidnog nivoa. Osim standardnih pčelinjih proizvoda, meda, polena, propolisa, Hadžić se, među prvima u BiH, 1998. godine počeo baviti proizvodnjom matica u mikrooplodnjacima, te proizvodnjom matične mliječi.

  Usavršavanje na Institutu

Tvrdi da može proizvoditi, odnosno sakupljati, i pčelinji otrov toliko potreban u medicini, ali za sada, na našem tržištu nema potražnje za tim. Zatekli smo ga u njegovoj kući u Šarampovu, najstarijoj mahali u Janji, gdje živi sa suprugom i kćerkom. Košnice i matičnjaci miruju, a Hadžić sa nalazi na svojevrsnom pčelarskom godišnjem odmoru, od septembra do 15. januara, kada se pčelama daju prve "pogače".

- Cijeli juli i avgust su bili suhi i skoro bespašni, sa neznatnim unosom nektara i polena. Prijetila je opasnost da pčelinja društva uđu u zimovanje slaba, bez dovoljno kvalitetnih dugoživećih pčela i sa nedovoljnim zalihama kvalitetnog meda i polena. Čak se za neka pčelinja društva moralo intervenisati i to, uglavnom, lipovim medom, koji sadrži 70 do 80 posto polenovih zrnaca. To je najkvalitetnija hrana za odgoj dugovječnih pčela - kaže Izet Hadžić.

Pčelarstvo je višedecenijska porodična tradicija Hadžića; Izet se već 25 godina bavi ovim poslom. Nažalost, rat ga je prekinuo u započetim poslovima, tako da se kao izbjeglica našao u Njemačkoj. Boravio je u jednom manjem mjestu pored Štutgarta.
 
- Pošto me pčelarstvo privlačilo, imao sam sreću da se nađem u Institutu za pčelarstvo u Štutgartu, gdje sam naučio mnogo toga o uzgoju pčela, saznao mnogo toga o ukrštanju, selekciji i proizvodnji matica. Što je najvažnije, naučio sam vrijednost stručne literature, tako da i danas redovno dobijam specijalizovane časopise. Svaki dan se nešto novo nauči, kaže za "Auru" Izet Hadžić, pčelar iz Janje.

Pokazuje nam košnice, improvizovanu laboratoriju i radionicu. Dodaje da je u zimskom periodu, nakon što im se da sva potrebna prihrana i lijekovi, pčelama potreban mir. Košnice su pod krovom, mikrooplodnjaci konzervirani, a svoje slobodno vrijeme Hadžić koristi za izradu novih košnica i renoviranje starih.

 Kod kuće je najbolje

S prvim danima proljeća, od marta, kada se stvore povoljni uvjeti, Izet detaljno pregleda zdravstveno stanje u košnicama, kvalitet matica i zalihe hrane. Stimulativno prehranjivanje obavlja sa sirupima u koji se doda oko 20 mililitara čaja od kantariona na litar sirupa. Ulje i smola, koji se nalaze u cvjetnim vrhovima biljke, čine ga lijekom koji djeluje antiseptički, tj. ubija zarazne klice i mikrobe.