Ahmet Begović (83)

  Pčele me odvele na hadž

Na vrelom majskom popodnevu Ahmet nas je sačekao ispred svoje kuće u Donjoj Jablanici. Bez mnogo priče i uvoda vodi nas iza kuće gdje su harmoničnim redom poredane košnice. Veli da ne zna tačan broj košnica, a da to nije važno. Usput nam pokazuje bašču koju, uprkos poodmaklim godinama, on i njegova supruga brižljivo održavaju. Kaže do prije par godina imali su i kravu, ali supruga više ne može da je muze, pa su je se morali odreći.

Zbunjuje nas riječima da se pčelarstvom bavi 83 godine. Kako - pitamo?

- Sve je počelo od mog dede. On je počeo da se bavi pčelama još davno nekada i doživio je 103 godine. Njegovi sinovi samo su nastavili tamo gdje je on stao. I evo i mi smo od njih nasljedili. Tako, kad sve zbrojiš dođe ti kao da se više od 200 godina moja porodica bavi pčelarstvom. I kako onda ja mogu znati od kada se bavim kad sam od rođenja uz košnice.

   Košnice na kraljevskom terenu

Ko zna, možda je upravo bavljenje pčelama recept za dug vijek. Od pčelarstva Begovići su napravili hobi u kojem uživa cijela porodica. Kako kaže, kada postane teretli, svi priskaču u pomoć. Njegov bratić Dževad, kojeg smo zatekli na pčelinjaku, najveća mu je i najsigurnija pomoć, naročito ako je potrebna snaga. Ahmet, naime, zbog dvije operacije bruha, posljednjih godina ne smije dizati ništa teško. Čak je i supruga veliki stručnjak za vrcanje.

Ovaj iskusni pčelar zahvaljujući tradiciji njegove porodice danas ima pčelinjake na dvije lokacije: jedni su se ugnijezdili oko porodične kuće u Donjoj Jablanici, a drugi u prekrasnoj prirodi Dive Grabovice. 

Uprkos činjenici da je zahvaljujući tradiciji otkrio, zavolio i spoznao ovaj plemeniti zanat, Ahmet se ne uzda jedino u nju. Redovan je gost na svim predavanjima i skupovima posvećenim pčelarstvu, čita dosta knjiga, čak i pčele roji prema savjetima iz jedne njemačke knjige.

Zahvaljujući dobrom vremenu, mogli smo se uputiti zajedno s Ahmetom na drugu lokaciju - Divu Grabovicu. Na mjestu prepunom vrela i bunara Ahmet je našao savršeno utočište za svoje pčele, a i za sebe ponekad.

Za ovaj kraj kaže da su ga nekada naseljavali Grci i da su tu sadili vinograde. Također, nekada je područje Dive Grabovice bilo lovište kralja Aleksandra. Bez sumnje, ovaj simpatični čovjek prepun je znanja o historiji rodnog zavičaja. Njegove priče su tako zanimljive da je sposoban da vam toliko dočara neku radnju da zaboravite da se nalazite na prostranim livadama i pomislite da ste upravo ušli u jedan od tih grčkih vinograda o kojima nam je pričao.

  Pčelinji ubod kao lijek

Odlično je upućen o svim problemima koje muče njegove kolege. Kaže da pčelari ponekad nisu ni svjesni da potruju svoje pčele zbog neznanja. Za njega najbolji lijek jeste Varidol iz Češke koji je uspješan u borbi protiv varoe.

– Sa pčelama ništa ne radim napamet - objašnjava nam Ahmet, a i mi primjećujemo da posjeduje veliko znanje o ovoj struci na kojem bi mu pozavidjeli i najveći stručnjaci.

 - Ja sam ustvari osnovao pčelarsko društvo u Jablanici. Godinama sam radio u pošti u Mostaru, pa sam donosio pravilnike od mostarskih društava.